Naslovnica » Vijesti » Osvrt: Gdje “stojimo” sa HD video i audio tehnologijom?

Osvrt: Gdje “stojimo” sa HD video i audio tehnologijom?


kupovina

HDtelevizija je jedan od rijetkih portala koji daje opširne uvide u nove tehnologije u mjeri u kojoj ni jedan drugi strani portal ne čini. Pokušate li pronaći opširne članke o subfiled drive-u, pokretnoj rezoluciji, 3D tehnologiji, crosstalk problemima, interpolaciji itd, uvidjet ćete da je jako teško doći do kvalitetnih članaka i odgovora koji objašnjavaju ove pojmove i tematike.

Da li je samo bitno izrecenzirati ili u najosnovnijoj varijatni prezentirati putem vijesti model da bi bio prihvaćen od strane tržišta ili je kao i u svakoj drugoj nauci i tematici neophodno objasniti tehnologije prije recenziranja i predstavljanja konkretnih modela?

Mišljenja smo da forumi gdje se pojave dva ili tri pojedinca koji objašnjavaju nauku iza novih pulena na policama nisu dobri za sam pristup prezentiranja novih tehnologija. Autori mnogih tekstova su obično autori vijesti. Izostanak potrebe za objašnjenjem i samom prezentacijom nadolazećih trendova kada je u pitanju HD audio-video segment je zabrinjavajući. Zašto?

Zamislite situaciju u kojoj bi se predstavila nova generacija grafičkih kartica tipa nVidia GF100, odnosno GTX470 i GTX480 bez objašnjenja dizajna i same arhitekture grafičke jezgre? Kako bi ste je mogli porediti sa konkurentnim ATI modelima tipa 5870/5970 i donositi sud na osnovu čega se isplati kupiti jedan od ovih pomenutih modela. Da li su samo performanse bitne ili je potrebno znati dosta više za konačnu odluku?

Pričamo o TV segmentu koji je u prosjeku 2 do 3 puta skuplji od pomenutog segmenta grafičkih kartica. Da stvar bude još zanimljivija, televizori i sva prateća HD oprema tipa blu-ray i mkv playera, AV receivera itd doživljava novi ciklus svake godine pa rekli bi smo skoro i brže od IT industrije. U čemu je problem?

hdtv-buying

Sa našega stanovišta, problema i zapreka ima zaista mnogo. Krenimo redom.

Znanje i objektivnost je prva prepreka koja nam pada na pamet. Objektivnost se postiže time što će te pokušati prije konkurentih i sestrinskih kuća objaviti rezulate koji će biti potvrđeni od strane drugih recenzenata.

Znanje. To je osnovni problem u svoj priči i ne mislimo samo na svijet audio video tehnologije. Portali, printani mediji i ostali oglasnici su dužni da analizom novih tehnologija objektivnim stavom razjasne i objasne da li je kupcu sada recimo potreban 3D televizor. Bit će te svjedoci u narednom peridou kako če mnogi govoriti da je 3D tehnologija “the next best thing” i da niste u trendu ako nemate 3Dready televizor.

3d1

Kada dođu 3D televizori na red za testiranje prićat ćemo dublje o ovoj tematici ali sad vas pitamo koji 3D televizor trebate uzeti? Da li su vam dovoljna 2 interlaced ili 2 progresivna toka i ko vam je pruzio dokaze da je vidio potonji na djelu i da vas uvjeri kako morate uzeti i 3D player kako bi imali najnapredniji prikaz u svom domu. Da li ste pročitali da li 3D televizori rade na principu pop-up-a odnosno iskakanja objekata prema vama ili na principu deptha odnosno dubine gdje vam 3D televizor daje osjećaj kao da trebate da “uđete u njega”?

  • Sony LX900 Serija LCD-ova
  • Panasonic Viera VT25 Serija Plasmi
  • LG LE9500 Serija LCD-ova
  • Toshiba Cell TV ZX900 Serija LCD-ova
  • Vizio XVT Pro Serija LCD-ova
  • Samsung LED9000 Serija LCD-ova

Bilo bi dobro da pošaljete mail više portala i da ih upitate od prikazanih 6 3D televizora koje smo napisali iznad, koji od njih rade na principu pop-upa a koji na depth-fieldu? Koji od navedenih modela mogu u realnom vremenu procesirati 2D u 3D konverziju? Zanimljivi odgovori će biti u svakom slučaju. Više o pomenutim tehnologijama možete pročitati u edukativnim člancima.

lg_display_23_inch_full_hd_1080p_3d_lcd_panel

Vrlo zanimljiva pitanja na koja mnogi vodeći portali nemaju odgovore a postavljaju mnoge uređaje kao referentne. Šta je sa testiranjem?

Naime, testiranje HD audio-video opreme je mnogo kompleksnije od testiranja PC komponenata, ne mislimo na tehnologiju iza komponenata i uređaja već na metodologiju testiranja. Za testiranje jednog televizora je potrebno jako mogo hardware-a i software-a, te puno više metoda i vremena nego za testiranje jednog grafičkog čipa. O veličini jednog TV-a od 30kg do 50kg i jedne grafičke kartice od 1kg nema potrebe ništa posebno diskutirati. Kada recezentske kuće riješe ove probleme zar ne bi bilo logično onda ići dublje u tematike i osvrnuti se na podlogu uređaja u vidu tehnologije koje je prezentirana kao trendovska za konkretnu godinu ili period?

Drugo što nas brine je cijena. Naime ako pogledate jedan pristojan AV sistem on se sastoji od minimum 40″/42″ televizora, blu-ray ili mkv playera, AV receivera recimo početne-srednje klase, 5.1 zvučnog sistema, igračih konzola, HTPC sistema, satelitskog receivera, univerzalnog daljinskog upravljača itd.

Mnogi od vas koji nas čitaju, kad bi sabrali vrijednost kupljenih AV komponenata, ona bi u prosjeku iznosila od 1500 do 2000 eura ako pričamo o AV sistemima. Pojedinci su toliko platili same televizore.

Kada se sve ovo zna, nejasno je zbog čega izostaje jako puno informacija kako u printanim tako i u elektronskim medijima kako za recenzije tako i za dio koji smo mi nazvali “Edukativni članci”.

Ovde bi se dotakli činjenice koja govori da je situacija na polju HD video tehnologije puno bolja jer postoje referenti sistemi i mjerila prema kojim se neki produkti prodaju i testiraju počevši od ISF kalibracije slike, THX modova, D65 skale itd.

thx

HD zvuk je sa druge strane u domeni u kojem je trenutno i 3D postprodukcija filmova. Naime ne postoji referenca koja govori da je jedan sistem najbolji kao što je recimo slučaj sa Pioneer Kurom kada su u pitanju televizori. Sada bi se mogli javiti audiofili i reći kako postoje sistemi od 100 000 eura sastavljeni od pojačala i zvučnika koji predstavljaju ultimativni audio doživljaj. Naše pitanje ide u ovom smjeru. Kako ocijeniti AV receiver kada se na njega mogu priključiti na stotine pari zvučnika i vice versa, kako ocijeniti zvučnike kada znamo da svaki AV receiver ima posebna svojstva i tonalnu reprodukciju zavisnu od čipa pa sve do DAC konvertera? Naravno tu je i THX licenca za kvalitet ali sa puno kompleksnijom pozadinom prilikom kupovine nego što je slučaj sa TV sekcijom. Postoje pravila spajanja AV recievera i zvučnika o kojima smo pisali u edukativnom članku o AV receiverima ali ne postoji referenca, za određeni cjenovni razred.

Objašnjenja za ove pojave je malo. Jedno od njih je da je komercijalizacija uzela maha u tolikoj mjeri da je dovoljno predstaviti proizvod putem što većeg broja reklama i marketinga. Proizvod će se sam prodavati. Mi nismo baš toliko ubjeđeni, razlog je vrlo jednostavan jer je konkurencija i broj modela na tržištu dostigao toliku mjeru da je nama koji se bavimo ovim poslom problem katalogizirati sve novopredstavljene proizvode na početku godine. U 2010 godini samo su Samsung i Panasonic predstavili preko 100 različitih TV modela sa različitim dijagonalama plasmi i LCD-ova. Kada dodate, Sony-a, LG-a, Sharpa, Toshibu, Philipsa i ostale shvatate o čemu pričamo.

Šta bi rekao neki kupac na sve ovo je druga priča. Kako da izabere dobar proizvod a da ostane zadovoljan kako kvalitetom proizvoda tako i njegovom cijenom? Kako na kraju krajeva da trgovine prodaju robu znajući koji će model biti najbolja i najisplativija kupovina i stvore povjerenje kupaca bez neke referentne točke informiranja u cijelom sistemu…

Pa gdje stojimo sa HD audio i video tehnologijom?

Kada su tiskani mediji u pitanju, znamo kako tiskani medij danas prolazi pored besplatnih informacija na internetu. Pa ako je internet besplatan da li to znači da postoje informacije o svim vašim pitanjima u printanim medijima koji se trebaju platiti? Nismo baš sigurni, na kraju krajeva, kvalitet se iskristalizirao tokom godina i svjedoci smo sve manje prodaje tematsko namjenjenih časopisa. Problem sa tiskanim medijem je što čitatelj nije u stanju u trenutku čitanja razmjeniti upite i odgovore sa autorom članka. Pismo ili mail se mora poslati uredništvu da bi ga ono zajedno sa odgovorom objavilo u idućem broju, za nekih mjesec dana. Niko ne želi da čeka na odgovor punih mjesec dana.

Tu na scenu dolaze web portali i forumi. Te smo kroz neko razmišljanje u svoj priči oko audio-video tehnologije željeli da skrenemo pažnju na značaj ovakve razmjene informacija, kvalitet i broj portala koji se danas mogu naći na webu te na kraju i same osviještenosti kupca da prije kupovine potraži informacije koje će ga dovesti do kvalitetnog proizvoda. Kako se misli u budučnosti izvještavati sa još kompleksnijim tehnologijama koje će zahtijevati veliku posvećenost recezenata i još veći marketing nego ikad, pitanje je sa kojim će se morati pozabaviti mnogi AV portali i printani mediji.

Zamislite šta nas zajedno čeka sa pojavom fleksibilnih Amo-LED panela.

flexible_amoled

Želja nam je da se uključite u raspravu u komentarima ispod članka ili na forumu, da čujemo što više mišljenja o kvaliteti portala koje posjećujete i na broj odgovora na vaše upite, te na osviještenost kupca na ex-Yu prostorima kada je HD audio-video tehnologija u pitanju.


O Nani

7 komentara

  1. Pa upravo ta neinformiranost je razlog šta 90% trgovaca tehničke robe nemaju pojma što prodaju ali opet i sa druge strane imamo 90% kupaca koji nemaju pojma šta kupuju,tako da imamo slučaju u merkuru i sličnim duaanima di podvaljuju namjerno(jer vjerojatno netko od glavešina zna)tehnologije koje su stare par godina po paprenoj cijeni,
    Velik problem je što i marketing od proizvo?ača konkretno sad mislim na tv(lcd,plasma) nastoje laž učiniti istinom što je više ponavljaju kako te nove tehnologije su bolje od stare.
    čist primjer je ukidanje analogno signala,si?imo sa krovova i prodavanje tzv digitalnih antena.

    ANALOGNO BEZ DIGITALNOG MOŽE POSTOJATI
    DIGITALNO BEZ ANALOGNOG NEMOŽE POSTOJATI

  2. tko normalan kupuje bilo što vezano uz audio video tehnologiju u merkuru i sličnim duaanima ?

  3. Ideja clanka nije bila da prozivamo trgovine, postoji tema za to na forumu, no da se komentira kupovina audio-video uredjaja iz vise aspekata.

  4. Ja volim osluhnuti metode prodavača kad u nekom veaem duaanu razgledavam. Svašta zanimljivog se može čuti. Prodavači moraju iznad svega biti veliki psiholozi koji na kraju krajeva znaju što prodaju jer vjerojatno žele da im se kupac vrati. Metoda “Stara tehnologija za nove pare” ih neae daleko dovesti.
    Ja ionako nisam svoj tv kupio po preporuci prodavača. Problem je što za TV nema neke stranice sa autoritetom dpreview-a tako da se moraju interpolirati više izvora (portali, forumi….). Zamorno.
    Kad me neki dan pitao frend koji TV da kupi – jer kao, ja se razumijem više od njega: nisam znao preporučiti. Pitanje je koliko netko uopae shvaaa da li slika valja ili ne valja. Je li crna zaista crna, ghosting, retencija….naravno da svi žele 100Hz ili više (jer više je bolje).

    Što se korisnih objašnjenja tiče, ovaj portal je po meni bez premca, ono što mislim da bi bilo korisno je na izdvojenom mjestu postaviti nešto kao BEST BUY odabir po veličinama (ne mogu svi ugurati 42″ inča – imamo premale stanove za 42″ i SD programe) s naglaskom na kvalitetu SD slike…definitivno su korisne i usporedne tablice svih aktualnih modela svih proizvo?ača tako da ako ništa drugo ljudi znaju prepoznati novo od starog…..

    Jer na kraju krajeva, u današnje vrijeme, svi žele dobiti najviše za svoj novac, a ako im ovaj sajt pomogne u tome, educira ih a pritom i nešto zaradite kroz oglašavanje, to je onda to :)

    Pozdrav svima i želim vam puno uspjeha u radu.

  5. čekamo da iza?u svi modeli na tržištu pa čemo napraviti tablicu najbolji, preporučljivih i best buy modela.

    Lijep pozdrav

  6. Da li je istina da je za cca 3500-4000 kn najbolje kupiti LG?

  7. Ne postoji odre?en brand vea odre?eni modeli koji daju najviše u odre?enim cjenovnim kategorijama.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena. Označena polja su nužna *

*