Što je Ultra HD?

Autor: Darko Hlušička

Sve od početka razvoja u 20-im godinama prošlog stoljeća, preko prvog emitiranja u travnju 1939. godine, pa do šireg prihvaćanja u 50-im godinama, televizori su u stalnom napretku i usavršavanju prenošenja informacija, vijesti i emocija u naše domove.  Nakon čitave ere CRT televizora, a koja broji više od 50 godina dominacije u našim domovima, stigli su digitalni zasloni  temeljeni na LCD i plazma tehnologijama, zajedno s visokom rezolucijom kojoj je cilj zauvijek zamijeniti onu standardnu koju smo toliko godina gledali (i koju još uvijek gledamo). No baš kao što se u svijetu računala brzine i kapaciteti strelovito povećavaju, tako su i digitalni zasloni prenijeli trend u dnevne boravke, zbog čega danas, niti desetljeće nakon popularizacije HD rezolucije dolazi novi format, još bolji, oštriji i impresivniji. Dolazi Ultra HD.

Što je Ultra HD (UHDTV, UHD)?

Ultra HD je video format koji je predložila japanska javna televizijska mreža NHK. a definirala i odobrila Internacionalna Telekomunikacijska Zajednica (ITU). 17. listopada 2012. godine je Udruženje za Potrošačku Elektroniku (CEA) službeno objavila kako će termin “Ultra HD” biti korišten na svim zaslonima koji imaju format slike 16×9 i barem jedan digitalni priključak koji može poslati rezoluciju od minimalno 3840×2160 piksela. Kada govorimo o Ultra HD-u, u prvom redu mislimo na rezoluciju slike koja je veća od one koju znamo pod imenom Full HD. Full HD označava sliku koja ima 1920 piksela postavljenih u 1080 linija, što danas nalazimo na svim televizorima od niže srednje pa do visoke klase. Ultra HD podrazumijeva dva puta veći broj piksela i linija u svojoj osnovnoj varijanti, a koja se može nazvati i Quad Full HD jer posjeduje četiri puta više piksela nego Full HD zaslon. Svi Ultra HD televizori koji su se pojavili na tržištu od 2012. pa do danas posjeduju Ultra HD rezoluciju s 3840 piksela u 2160 linija, što drugim riječima znači da posjeduju 4 puta više piksela nego Full HD televizori. S obzirom da postoje dvije Ultra HD rezolucije, 3840 x 2160 i 7680 x 4320, zbog lakšeg identificiranja se često prva naziva Ultra HD 4K, a potonja Ultra HD 8K.

lg-resolution-comparison
Usporedni prikaz rezolcuija, od standardne pa do Ultra HD-a; Izvor: LG Electronics

Ako malo bolje promotrite, Ultra HD 4K nema 4000 ili više piksela u jednom redu već 3840, a ista je stvar s Full HD-om koji nema više od 2000 piksela u jednoj liniji već njih 1920. Radi se o tome da se za nomenklaturu “brojK” uzimaju formati s kojima rade profesionalci, kino distribucija, studiji itd., no dolaskom Ultra HD-a ovaj se termin počeo i među potrošačima koristiti. Kada u kino koje ima “2K” rezoluciju idete pogledati film, on će biti u rezoluciji 2048 piksela u 1080 linija, a u slučaju “4K” projekcije, to će biti rezolucija 4096 x 2160 piksela. Ove rezolucije su definirane od strane Inicijative za Digitalno Kino (Digital Cinema Initiative), a koja je nastala u suradnji vodećih filmskih studija te uz veliku potporu Georga Lucasa, jednog od najvećih podržavatelja digitalnog kino iskustva. Tako su Ratovi Zvijezda: Epizoda II – Klonovi Napadaju prvi visokobudžetni film sniman u potpunosti digitalnom 1080p/24 sličica u sekundi formatu i prvi koji je označio kraj snimanja isključivo na celuloid i početak digitalnog doba (izvor: Home Theater: Hollywood, The 4K Way).

sony-ultra-hd
Izvor: Sony.com

Ultra HD donosi mnogo prednosti u odnosu na svog prethodnika, no isto tako i svojevrsne nedostatke kao i svaka nova tehnologija, posebno na početku svojeg putovanja. Prednosti veće rezolucije sasvim logično su veća količina informacija na ekranu i samim time realističniji prikaz, posebno na dijagonalama koje su veće od 140 cm (55″) i gdje Full HD rezolucija gubi na dojmu visoke oštrine. Upravo zbog toga su proizvođači predstavili prve Ultra HD televizore u dijagonalama od 84″ (213 cm), da bi oni sada bili dostupni i u manjim inačicama – 140 cm (55″) i 165 cm (65″). Ultra HD na manjim dijagonalama nema toliko smisla jer je gustoća informacija prevelika i s prosječne udaljenosti gledanja se dodatni detalji ne mogu uočiti u odnosu na Full HD sadržaje.

Baš kao i kod Full HD televizora, izvor signala mora kvalitetan i njegova rezolucija mora odgovarati rezoluciji zaslona. Ako se na Ultra HD zaslonu pošalje Full HD sadržaj, on će se morati prilagoditi zaslonu i taj se proces zove “skaliranje”. S obzirom da su Ultra HD sadržaji vrlo rijetki i da se još nigdje ne emitiraju (osim u testne i eksperimentalne svrhe), vlasnici Ultra HD televizora će se morati zadovoljiti s prilagođenom, odnosno “skaliranom” slikom, a koja bez obzira na kvalitetu izvora nikada po oštrini neće moći konkurirati originalnom Ultra HD materijalu.

lg-ultra-hd-scaling
Pretvaranje Full HD u Ultra HD sliku: izvor lge.com

Proizvođači televizora su svjesni manjka UHD sadržaja rezolucije pa tako ističu kvalitetne procesore koji se upravo brinu o tome da materijali niže rezolucije izgledaju “gotovo kao Ultra HD”, no baš kao i kod gledanja DVD sadržaja standardne rezolucije na HD Ready ili Full HD zaslonu, oštrina nikada nije najbolja moguća. Bez obzira koliko kvalitetno skaliranje da se koristilo, videofili i profesionalci vole reći kako je svako skaliranje loše skaliranje kada je riječ o digitalnim zaslonima.

Nazivi ugrađenih procesora za skaliranje po proizvođačima Ultra HD televizora:

  • Sony – 4K X-Reality Pro
  • Toshiba – CEVO 4K
  • LG – Ultra HD Resolution Upscaler
  • Samsung – Quadmatic Picture Engine
  • Panasonic – 4K Fine Remaster Engine
  • Philips – Ultra Pixel HD Engine
  • Vizio – Spatial Scaling Engine

Koji je bio prvi Ultra HD televizor na tržištu?

Toshiba je bila prvi proizvođač koji je lansirao Ultra HD 4K televizor na tržište i to još sredinom 2012. godine. Model 55ZL2 je osim zaslona s četiri puta više piksela od standardnih Full HD modela posjedovao jednu čak i danas jedinstvenu mogućnost, a to je prikazivanje 3D slike bez potrebe za korištenjem 3D naočala bilo koje vrste.

toshiba-zl2-uncovered
Toshibin ZL2 3D televizor Ultra HD rezolucije – dostupan kod nas po cijeni od oko 60.000 kuna.

Ultra HD rezolucija je u tom slučaju omogućavala da se s ukupno 9 točaka može vidjeti trodimenzionalna slika u manjoj oštrine, ekvivalentu HD Ready 720p rezolucije. Unatoč jedinstvenoj mogućnosti 3D prikaza bez upotrebe naočala, 55ZL2 model je imao ograničenje utoliko što nije mogao prihvatiti Ultra HD video signal preko bilo kojeg sučelja (HDMI, USB) već samo putem servisnog priključka i posebnog uređaja na kojem se nalaze pohranjeni materijali u UHD rezoluciji. Jedini Ultra HD sadržaj koji ovaj televizor može prikazati jesu statični materijali, točnije fotografije i to samo putem USB sučelja. Mnoga ograničenja u reprodukciji, kao i visoka cijena (oko 60.999,00 kn je aktualna maloprodajna cijena ovog modela), bitno su ograničili popularnost ovog jedinstvenog, no za UHD sadržaje nedovoljno dobrog modela.

Ultra HD i veličine dijagonala

Za najbolje uživanje u Ultra HD kvaliteti slike, potreban je dovoljno veliki zaslon i udaljenost promatranja koja nije veća od dvije dijagonale ekrana. S obzirom na veliku gustoću piksela, ne čudi što se često spominje i udaljenost od jedne dijagonale za najbolji efekt uranjanja u sadržaj i uočavanje svih detalja u slici.

lg-ultra-hd-2
Izvor: LG Electronics

S obzirom na gustoću piksela, smatra se kako je potrebno imati ekran dijagonale od barem 55″ kako bi se svi detalji mogli vidjeti, stoga niti ne čudi što su najmanji Ultra HD televizori upravo te veličine dijagonale. Vodeći proizvođači televizora su od 2012. godine na velikim sajmovima poput CES-a u Las Vegasu i IFA-e u Berlinu izlagali prve Ultra HD televizore, a koji su bili gigantskih 213 cm (84″) po dijagonali ekrana. Uz četiri puta veću rezoluciju u odnosu na dominantne Full HD televizore, ovi veliki televizori se nisu razlikovali po tehnologiji koja se krila iza njih – redom su to bili LCD televizori s LED lokalnim zatamnjenjem, te s istim problemima poput zamućenja bez interpolacije i neuravnoteženog pozadinskog osvjetljenja. Izbornici i Smart TV platforma je također ostala istovjetna “običnim” modelima, a ništa se nije govorilo niti o priključcima koji su vrlo važni za dovođenje Ultra HD sadržaja u takve televizore. 

Ultra HD standard?

Ako malo bolje promotrimo prve Ultra HD televizore, tada ćemo uočiti kako ih proizvođači u prvom redu reklamiraju kao proizvode koji imaju nevjerojatnu rezoluciju i pružaju izniman efekt uranjanja u sadržaj zahvaljujući velikim dijagonalama u kojima su dostupni. Na kraju krajeva, ipak je rezolucija nešto što će prosječni kupac najprije uočiti na novom zaslonu, bez obzira radi li se o mobitelu, tabletu ili televizoru. No postoji još mnogo parametara koji utječu na realističnost prikaza, a među njima rezolucija nije najvažnija stavka.

samsung-ultrahd
Izvor: Samsung.com

Na godišnjoj tehničkoj konferenciji koju održava SMPTE (Society of Motion Picture and Television Engineers), održanoj u listopadu 2013. godine u Hollywoodu, Kalifornija, bilo je mnogo riječi o Ultra HD-u kao formatu iduće generacije koji bi trebao donijeti mnogo više od povećanog broja piksela. Zapravo, mnogi govornici na konferenciji su se složili kako broj piksela ima manji utjecaj na to kako ćemo doživjeti sliku od nekih drugih parametara, poput povećanog dinamičnog raspona, raspona i dubine boja, kao i broja sličica u sekundi.

Problem leži u tome što standard nije do kraja definiran i to ne samo što se televizora tiče već i načina na koji bi se sadržaji u budućnosti stvarali. Zbog toga su prvi Ultra HD televizori u mogućnosti prikazati onaj isti raspon i dubinu boja, kao i dinamički raspon kao i Full HD modeli, što znači da im je jedina prava prednost mogućnost prikazivanja veće prostorne rezolucije. Svi trenutno dostupni Ultra HD televizori mogu prikazati raspon boja prema Rec.709 standardu, onom istom koji se pohranjuje na Blu-ray medijima i koji moderni Full HD televizori podržavaju najpreciznije u Cinema/THX/Professional predlošcima. Rec.2020 standard je već definiran i njegov raspon boja je značajnije veći ne samo od Rec.709 standarda, već i od P3 raspona koji se koristi u digitalnim kinima, što znači da može prikazati mnogo više nijansi i zasićenja unutar trokuta definiranog s crvenom, zelenom i plavom bojom. No još nije sigurno hoće li se Rec.2020 standard koristiti na Ultra HD televizorima budućnosti ili će se možda definirati neki drugi raspon boja. Neki od govornika na SMPTE konferenciji su sugerirali korištenje čitavog XYZ raspona boja koji pokriva sve boje koje ljudsko oko vidi, čime bi se napravio jedan trajni standard za sve buduće tehnologije zaslona, a putem meta-podataka bi se raspon prilagođavao mogućnostima različitih zaslona. 

rec709-vs-rec2020
Lijevo: Rec.709 raspon boja – desno: Rec.2020 raspon namijenjen Ultra HD televizorima

Još jedan od aspekata boja je tzv. color subsampling, odnosno komprimiranje boja. Kako je poznato, slika u boji se na praktički svim zaslonima stvara kombinacijom primarnih boja – crvene, plave i zelene (eng. RGB). Primarne boje se mogu transformirati u tzv. YCbCr signal koji se sastoji od crnog i bijelog kanala (komponenta Y) i dva kanala s razlikama boja (Cb i Cr). Ovakva transformacija potječe još iz doba kada se je počeo emitirati program u boji, a kada su inženjeri morali pronaći način kako da vlasnicima crno-bijelih televizora dostave crno-bijelu sliku (komponentu Y), a vlasnicima novih televizora u boji sliku koja nije crno-bijela (Cb i Cr komponente). YCbCr signal je također poznat kao 4:4:4 jer se za svaka četiri piksela crno-bijelog kanala (komponenta Y) nalaze četiri piksela s Cb i Cr komponentama na parnim linijama, kao i četiri piksela s Cb i Cr komponentama na neparnim linijama.

  original-rgb

rgb-444

422-420

Izvor: Spears and Munsil

To je jako puno podataka zbog čega se broj Cb i Cr piksela obično smanjuje jer ljudsko oko je jače osjetljivo na razlike u svjetlini (komponenta Y) nego na boju (Cb i Cr) komponente. Tako su nastali formati poput 4:2:2 i 4:2:0, a koji označavaju pad rezolucije boja dva, odnosno čak četiri puta. Konkretno, kod 4:2:0 formata, a koji se koristi na DVD i Blu-ray medijima, za svaka četiri piksela Y komponente se u parnim linijama nalaze dva piksela s bojama, a u neparnim niti jedan. Kako se slika na ekranu uvijek mora u potpunosti rekonstruirati za svaki piksel do RGB razine, televizori koriste interpolaciju kako bi popunili informacije koje nedostaju, što čine s više ili manje uspjeha ovisno o modelu. Za Ultra HD standard nije poznato koje komprimiranje boja će koristiti – nadamo se barem 4:2:2 jer slika tada izgleda bolje nego u slučaju 4:2:0 kompresije zato što se više informacija nalazi u signalu.

Dubina boja po kanalu je također aspekt koji nije definiran za Ultra HD standard. Dubina boja označava broj bitova koji će se koristiti za svjetlinu crvene, zelene i plave boje. Aktualan standard koristi 8-bitova po kanalu, što predstavlja najviše 256 koraka svjetline, iako se u slučaju video signala koristi ograničeniji raspon (umjesto od 0-255 se koriste vrijednosti 16-235). Ako se dubina boja poveća na 10-bitova po kanalu, to znači da će broj koraka svjetline narasti na 1024, a u slučaju 12-bitne dubine čak bi 4096 koraka trebalo biti u igri. Rezultat bi bile mnogo finije gradacije bez posterizacije i grubog stupnjevanja i samim time veća realističnost slike.

Ultra HD bi mogao promijeniti ne samo statičnu rezoluciju već i dinamičnu rezoluciju kroz povećan broj sličica u sekundi. Statični snimak će izgledati izvrsno u Ultra HD rezoluciji, čist i s mnogo detalja, no čim se kamera počne pomicati, veliki broj detalja će nestati – dio zbog samog ograničenja tehnologije na kojoj se prikazuje (posebno na LCD-ima bez interpolacije), a dio zbog toga što nikada nije niti bio snimljen. Povećan broj sličica u sekundi, uz uvjet da je vrijeme ekspozicije senzora kamera kratko, rezultira većem broju detalja na objektima u pokretu, kao i kada se kamera pomiče. S druge strane, povećan broj sličica udaljava nas od prepoznatljivog “filmskog” izgleda materijala i čini sadržaje bliže onom televizijskom sa “sapunica” efektom, no možda je vrijeme da ograničenja prošlosti polako počnemo zaboravljati i okrenemo se budućnosti videografije. Kao jedno od rješenja spominje se 120 sličica u sekundi za američko tržište, te 100 sličica u sekundi za europsko tržište – u oba slučaja dvostruko više nego do sada. U svakom slučaju, ako povećani broj sličica prihvati industrija, budućnost će biti mnogo detaljnija i realističnija nego što je sada.

panasonic-ultra-hd2
Izvor: Panasonic.com

Ljudske oči mogu vidjeti mnogo širi raspon svjetline i boja nego što nam aktualne tehnologije pružaju. Nakon što je uspješno “pokorena” apsolutna crna boja s OLED tehnologijom, počelo se postavljati pitanje što je s dinamikom slike kada je svjetlina bijele boje u pitanju. Televizori se obično podešavaju na najveću svjetlinu između 100 i 200 kandela po metru kvadratnom (cd/m2), ovisno o uvjetima u kojima će se gledati kako bi ne bi previše umarali oči i bili ugodni za gledanje. No, to sliku čini zagasitom i detalji bijele boje, refleksije i kadrovi prirode gube na realističnosti. Ovaj aspekt se kroz Ultra HD standard želi promijeniti i to na način da maksimalna svjetlina naraste s aktualnih 100 do 200 cd/m2 na čak 10.000 cd/m2. Jasno, tako velika svjetlina bi bila neugodna za gledanje i mogla bi oštetiti oči kod dužeg izlaganja, no ideja nije da se čitav ekran osvijetli tako snažno već samo njegovi određeni dijelovi. Prvenstveno se ovdje misli na refleksije svjetlosti na objektima, poput odbljeska sunca na karoseriji automobila, što bi sliku učinilo mnogo dinamičnijom i bližom onome što vidimo u svakodnevnom životu. Na CES-u 2014. u Las Vegasu je bilo mnogo riječi o povećanom dinamičnom rasponu, a koji bi mogao udahnuti novi život LCD tehnologiji i približiti ju po pitanju kontrasta i kvalitete slike plazma i OLED tehnologijama.

Ultra HD televizori i HDMI sučelje

Velika većina Ultra HD televizora danas je opremljena HDMI sučeljem u verziji 1.4, što znači da takvi modeli mogu prihvatiti Ultra HD 4K rezoluciju u najviše 30 sličica u sekundi s 8-bitnom bojom po kanalu. Premda je takvo osvježavanje dovoljno za filmove (24 sličice u sekundi), za povezivanje računala (60 sličica u sekundi) to nije dovoljno. Neki proizvođači već nude HDMI 2.0 sučelje i podržavaju Ultra HD 4K signal do 60 sličica u sekundi, dok će kod nekih podrška stići (možda) kroz softversku nadogradnju.

panasonic-ultra-hd
Panasonicov WT600 Ultra HD televizor je prvi na svijetu s HDMI 2.0 sučeljem; Izvor: Panasonic.com

Više informacija o HDMI 2.0 standardu možete pročitati ovdje >>

Ultra HD i 3D

Baš kao i HD televizori, tako i Ultra HD modeli podržavaju 3D prikaz. Kombinacija velikih ekrana visoke rezolucije i trodimenzionalnog prikaza pružaju impresivan efekt prostora i detaljnosti koja nije bila vidljiva na Full HD modelima. Ovo posebno vrijedi za polarizacijski 3D prikaz, a koji je kod Full HD televizora prikazivan sa svega 540 od ukupno 1080 linija zbog načina na koji funkcionira. Kod Ultra HD televizora polarizacijom se dobiva Full HD slika jer svako oko vidi 1080 linija, što odgovara izvornim sadržajima zapisanim na Blu-ray 3D diskovima.

samsung_uhdtv_3dtv
Podrška za 3D nastavlja se i kod Ultra HD televizora; Izvor: Samsung.com

Ultra HD televizori također podržavaju i konverziju 2D sadržaj u 3D, a prema prvim analizama koje smo proveli, efekt dubine prostora je jednako neuvjerljiv kao i kod Full HD televizora, te se ne može mjeriti s originalnim 3D materijalima.

Gdje su Ultra HD plazme?

Svi predstavljeni Ultra HD televizori za potrošačko tržište su temeljeni na LCD i OLED tehnologiji. Razlog zbog kojeg nema Ultra HD plazmi i između ostalog zbog čega je japanski Panasonic odlučio prekinuti s njihovim razvojem i proizvodnjom od iduće godine jest ograničenost tehnologije, a zbog koje bi bilo jako teško, ako ne i nemoguće napraviti plazma panel dijagonale od primjerice 55″ ili 65″. Prema analizi koju je proveo britanski HDTVtest, da bi se Ultra HD 4K rezolucija mogla “ugurati” na 65″ plazma panel, razmak između ćelija bi trebao biti 33% manji od najmanjeg dostupnog – onog koji nalazimo na 42″ plazma televizorima.  Manja ćelija bi zahtijevala veću potrošnju energije kako bi se održala razumna količina svjetlosti koju ona može proizvesti, što bi izazvalo probleme s izdavanjem energetskih certifikata u Europskoj Uniji i ostalim regijama.

Panasonic je na raznim sajmovima prezentirao plazma Ultra HD rezolucije, jednu od njih smo vidjeli na IFA sajmu u Berlinu 2012. godine:

panasonic-8k-145-n-plasma
Panasonicova Ultra HD 8K plazma dijagonale 145 inča

Prototipni 58-inčni Ultra HD model je također viđen, no s obzirom da je Panasonic izašao iz plazma poslovanja, to je ujedno i sve što ćemo vidjeti, a da povezuje Ultra HD i plazma tehnologiju.

paragraph-separator-divider

Iako bi proizvođači televizora voljeli reći da je Ultra HD doba već stiglo, nekoliko televizora po visokim i vrlo visokim cijenama u trgovinama to nikako ne mogu potvrditi. Ultra HD standard još nije definiran i proizvođači televizora nastoje iskoristiti ono što je poznato i to plasirati tržištu koje još uopće nije spremno iskoristiti prednosti veće rezolucije jer odgovarajućeg sadržaja gotovo da i ne postoji. Konkretno na našem tržištu najprodavanija dijagonala prošle godine je bila 82 centimetara, a Ultra HD televizori u najmanjoj varijanti su dostupni od 140 cm pa naviše, uz cijenu koja je višestruko veća od razlike u dijagonali ekrana. Osim toga, dostupni Ultra HD televizori se mnogo ne razlikuju od onih Full HD rezolucije jer nude isti 8-bitni ekran po kanalu, isti raspon boja i nude iste opcije povezivanje (čast iznimkama) na izvore signala. Neminovno jest kako će Ultra HD doba doći, no do tada preporučujemo kupovinu Full HD televizora i uživanje u svih blagodatima koje oni nude.

Autor: Darko Hlušička

Revizija članka:

1 (15.03.2014.)

0 (22.01.2014.)

Adsense

8 komentara

  1. Koji od ova 3 tv sa gledanja udaljenosti oko 3-4m

    Samsung UE48H6400 Smart 3D FullHD

    Ili

    Lg 40UB800V Smart Ultra hd 4K 900 hz
    Samsung 40HU6900 Ultra HD Smart

  2. Postovanje Darko, hteo bih da znam da li ima smisla kupovati televizor LG 49UB850V sobzirom da je pomenuti model od 49 inca jer se u nekim nvodima iznosi cinjenica da UHDTV mora biti minimum minimuma od 55 inca. POZDARVI.

  3. postovanje Darko, imam namjeru kupiti novi tv dijagonale 55 inca i to UHD. trenutno u ponudi ima nekoliko modela koji su meni dostupni pa bih molio pomoć pri odabiru.
    prvi na listi interesa mi je model Samsung UE55HU6900 zbog nešto niže cijene u odnosu na druge a tu su još LG 55UB820V UHD,PHILIPS 58PUS6809/12 i PHILIPS 55PUS7809
    ono što je meni najveće pitanje dali ova tri navedena modela vrijede tih 1500 do 2000 kn više u odnosu na samsung UE55HU6900. napominjem da jedino što je meni bitno je kvaliteta slike i da namjeravam na njima gledati max tv hd kanale npr. prijenos nogometne utakmice ili dokumentarni kanali(ng wildHD i animal planetHD),
    unaprijed se zahvaljujem na odgovoru!

  4. Postovani. Citajuci vase tekstove dosta zanimljive i interesantne a u zelji da snimke koje radim sa panasonic kamkoderom hdc h3oo u u FUL Hd sto bolje pogledam poceo sam razmisljati o zameni og trenutnog televizora Panasonic 37e5e ali pre nego sto donesem odluku dali da kupim ponovo FUL HD ali sa vecom dijagonalom zamilo bih za odgovore na neka pitanja:
    1.Da li ce materijal sa pomenute kamere sniljen u ful hd rezulici bolje izgledati ako se vrsi reprodukcija na ultra hd televizoru 55 inca bilo koje marke ili ne.
    2.Obzirom na cene ultra hd televizora koje su dosta visoke isplati sada dati vise para ili kupiti jedan od ful hd televizora vece dijagonale na primer 55 inc.Koliko po vama sadsnje cene koje ce za par godina biti znatno manje opravdavaju razliku u ceni ful hd 55 inca u odnosu na ultra hd, odnosno dali ce razlika u kvaliteti biti drasticna obzirom na to da ste pisali da ultra hd televizor mora vrsiti to skaliranje i koji od postojecih modela ultra hd vrsi to najbolje jer bi mi to bio jedan od parametara za donosenje odluke.Nadam se da ce odgovor na ovo pitanje biti interfesantan mnogima a meni licno pomoci da donesem pravilnu odluku.Verujem da me necete uskrati za odgovore na ova pitanja pa vam se unapred zahvaljujem.Predlazem vam da tako testirate i kamkodere i kamere u 4 K rezrezoluciji.Ovakvi testovi zaista su vredni.

  5. Pozdrav, imam pitanja. Ako stavimo novce po strani, da li se isplati uzimati UHDtv ako naši televizijski programi ne pružaju takvu rezoluciju? I još jedno, ima li razlike ako gledam FHD film na FHDtv-u ili na UHDtv-u?

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Back to top button
Close

Adblock Detected

Molimo podržite naš rad tako da onemogućite blokiranje oglasa na ovoj stranici - hvala! Please support our work by disabling Adblock in your browser - thank you!