Vodič za kupovinu: Linijski media centri

Napisao: Darko Hlušička, 28. siječnja 2012.

Živimo u dobu u kojem smo okruženi multimedijom – što onom koju pronalazimo na internetu, dijelimo s prijateljima i kolegama, što s onom koju sami proizvodimo. Digitalizacija je uzela veliki mah i fizičkim medijima uzela velik dio prostora koji su prije uživali, a trend pokazuje kako će digitalna distribucija samo rasti u godinama koje slijede. Dok kod PC računala nije problem reproducirati najnovije formate zbog snažnih procesora i dostupnosti zadnjih verzija softverskih reproduktora s najnovijim dekoderima, kod linijskih DVD i Blu-ray reproduktora to nije slučaj i prilikom odabira valja dobro provjeriti koje od popularnih formata može reproducirati. U tom su se segmentu zadnjih godina popularizirali tzv. linijski media centri, uređaji koji ne posjeduju optički pogon već su orijentirani na čitanje materijala preko USB memorija i tvrdih diskova, internih diskova ili mrežom povezanih NAS servera i računala. Kombinacija cijena koje su niže od linijskih Blu-ray reproduktora uz široku paletu podržanih multimedijalnih formata i različite opcije softverske i hardverske nadogradnje čine ove uređaje vrlo atraktivnima za centralizaciju multimedije u modernom dnevnom boravku. Na što treba pripaziti prilikom kupovine, provjerite u našem vodiču.

Na tržištu se danas nudi cijeli niz linijskih media centara, onih cijene od nekoliko stotina pa do nekoliko tisuća kuna, od skromnog broja priključaka i opcija pa do pravih multimedijalnih “tenkova” opremljenih čitavom paletom funkcija. Linijske media centre za lakše razumijevanje možemo podijeliti na nekoliko skupina:

1. modeli kompaktnih dimenzija bez mogućnosti ugradnje internog tvrdog diska, cijene do 1000 kn
2. modeli šire palete značajki uz mogućnost ugradnje tvrdog diska, cijene od 1000 do 2000 kn
3. modeli s najsnažnijim procesorima i najširom paletom opcija za nadogradnju, cijene iznad 2000 kn

Ukoliko korisnik ne planira ugraditi tvrdi disk i biti će zadovoljan kompaktnim uređajem koji na sebi posjeduje USB utor za memorije i vanjske tvrde diskove, tada su modeli klase do 1000 kuna sasvim solidan izbor. Takve modele obično karakterizira kompaktan dizajn tako da se mogu smjestiti ispod televizora i tako se idealno uklopiti u ambijent, a zbog izostanka aktivnog hlađenja neće proizvoditi nikakvu buku tokom rada. Osim putem USB-a, multimediju je moguće reproducirati i putem uređaja s kojima je media centar povezan putem lokalne mreže – obično se radi o 100 Mbit mrežnom priključku koji je kompatibilan s mrežnim kabelima koji se koriste kod kućnih mrežnih sustava, a kao opcija postoji i bežičan (Wi-Fi) pristup. Bežični adapteri se zasebno kupuju specifično za uređaj, premda postoji opcija i da se iskoristi i neki od različitih proizvođača.

Modeli cjenovne klase od 1000 do 2000 kuna su obično većih dimenzija i mogu posjedovati zaslon s prikazom informacija, a dodatni se prostor unutar kućišta može iskoristiti za ugradnju tvrdih diskova. U linijske media centre se obično ugrađuju standardni tvrdi diskovi za PC računala, dimenzija 3.5″, a prilikom odabira korisnik treba obratiti pažnju na najveći podržani kapacitet koji će uređaj prepoznati (trenutno iznosi 3 terabajta, oznaka TB). Modeli ove klase također posjeduju snažnije ugrađene procesore za reprodukciju zahtjevnih video formata visoke propusnosti (eng. bandwidth), tako da korisnik može gledati i vrlo zahtjevne MKV ili Blu-ray datoteke bez trzanja. Kao i kod modela niže klase, tako je i ovdje ponuđena opcija pristupa multimediji putem mreže, uz opciju bežičnog pristupa putem W-Fi adaptera.

Modeli cjenovne klase iznad 2000 kuna najčešće kombiniraju najsnažnije procesore, izvrsnu povezivost i prostor za ugradnju jednog ili više internih tvrdih diskova, a mogu posjedovati i Blu-ray čitač optičkih medija. Upravo su modeli s Blu-ray pogonom najbolje zaokružene cjeline jer nude podršku za aktualne optičke formate uz široku paletu digitalnih formata iz ostalih izvora. U većini slučajeva se niti u ovoj klasi ne ugrađuje bežični Wi-Fi adapter za pristup multimediji u lokalnoj mreži.

U odnosu na prijenosna i HTPC računala koja se također mogu povezati na televizor i koristiti se za reprodukciju, prednost media centara jest mala potrošnja energije i jednostavnost korištenja, te originalna podrška za video formate (minimalno podešavanja).

Priključci linijskih media centara

Media centri koriste iste tipove priključaka koji se koriste i na modernim Blu-ray reproduktorima, uz često veći broj USB priključaka i dodatne opcije za nadogradnju modulima. Najpopularniji priključak za prijenos slike i zvuka ostaje HDMI, a koji može poslati sliku pune HD razlučivosti i HD audio formate do 7.1 kanala. Dostupne su i druge opcije povezivanja, primjerice kompozitni i komponentni, a za vlasnike starijih pojačala tu su digitalni optički i koaksijalni audio izlazi. Pojedini modeli posjeduju i eSATA priključke i utore za SD memorijske kartice. Broj priključaka se razlikuje od modela do modela stoga preporučujemo provjeru na službenim stranicama prije kupovine.

Multimedijalna podrška

Čak i oni najpovoljniji linijski media centri danas nude podršku za Full HD rezoluciju, tako da je moguće gledati i 1080p DivX i MKV datoteke bez poteškoća. Osim navedenih, podržani su i formati koje proizvode moderne kamere i digitalni fotoaparati – m2t, m2ts ili mov. Podrška za ISO format omogućuje da originalni DVD ili Blu-ray disk pohranjen u jednu takvu datoteku možete pokrenuti na uređaju i reproducirati ga uz mogućnost biranja podnaslova i audio traka. Važno je napomenuti kako ne mogu svi modeli reproducirati Blu-ray ISO format sa svim izbornicima, već ga reproduciraju u tzv. BD Lite formatu bez istih ili s jednostavnijom varijantom. Obzirom da postoje različiti brojevi sličica u sekundi za različite formate (filmovi – 24 sličice/sek., PAL video – 25 sličica/sek., NTSC – 30 sličica/sek), važno je obratiti pažnju i na mogućnost uređaja da video prikaže u originalnom taktu kako ne bi došlo do trzanja tokom reprodukcije. Novi procesori (Realtek i Sigma se najčešće koriste) podržavaju i HD audio formate poput Dolby TrueHD-a ili DTS HD Master Audia, tako da je moguće putem HDMI sučelja poslati dekodirani ili kompresirani zapis najviše kvalitete.

Široka podrška za glazbene formate zainteresirala je i glazbenu zajednicu za uređaje ove vrste, posebice modele koji reproduciraju WAVE, FLAC i APE formate bez gubitaka, što omogućuje pohranjivanje originalnih Audio CD-ova na memoriju i njihovu reprodukciju na vrlo praktičan način. Obzirom na kapacitete modernih tvrdih diskova i činjenicu da su FLAC i APE albumi dvostruko manje veličine od originalnog zapisa (cca. 350 MB po albumu), jasna je praktičnost primjene i mogućnost pohranjivanja čitave audio kolekcije na jedan tvrdi disk kojem se iznimno lako pristupa. Osim navedenih, podržani su i formati s gubicima, poput sveprisutnog MP3 zapisa, te manje zastupljenog OGG Vorbisa.

Od slikovnih formata najzanimljiviji je JPEG, odnosno JPG format, a koji media centri reproduciraju bez problema, čak i formate velikih rezolucija iznad 10 megapiksela. Moguće je podesiti prikaz galerije slika i njihove tranzicije čak i na najpovoljnijim modelima, a kao opcija može se aktivirati i glazba tokom reprodukcije.

Premda linijski media centri srednje i niže klase ne posjeduju ugrađene optičke pogone, putem USB sučelja je moguće povezati vanjske DVD ili Blu-ray čitače i tako omogućiti reprodukciju multimedije na CD, DVD ili BD medijima. Ipak, nisu svi uređaji posve kompatibilni s ovom opcijom tako da treba pripaziti prilikom kupovine i bolje se odlučiti na model s već ugrađenom optičkom jedinicom ukoliko je takva reprodukcija prioritet.

Prikaz podnaslova (titlova)

Jedna od vrlo važnih stavki je mogućnost pravilnog prikaza podnaslova kod video zapisa, bilo da se radi o onima u zasebnoj datoteci s ekstenzijama tipa .sub ili .srt, bilo da se radi o onima koji su integrirani u MKV spremnik. Podnaslovi se moraju reproducirati s dijakritičkim znakovima (č, ć, š, đ, ž), a poželjno je da se veličina, položaj i sinkronizacija mogu podešavati tokom reprodukcije video zapisa. U ovom su segmentu linijski media centri otišli daleko ispred DVD reprodukcija kod kojih nije bilo moguće sinkronizirati podnaslove ili mijenjati im veličinu i sustav kodiranja tokom reprodukcije. Rijetki modeli danas nude mogućnost prikaza podnaslova koji ne nosi isto ime kao i datoteka filma, tako da u ovom segmentu spominjemo modele koji to mogu – Dvicova Tvix linija (N1 Cafe, Slim S1, Slim S1 Duo).

Sučelje linijskih media centara

Korisnički izbornici media centara se bitno razlikuju od modela do modela, a posebno od proizvođača do proizvođača. Iako su u većini slučajeva orijentirani na jednostavnost i dobro korisničko iskustvo, kombinacija brzine odziva i logičnosti postavljenih opcija mogu bitno utjecati na ukupan dojam tokom korištenja, a važnu stavku ima i daljinski upravljač. Pojedini modeli nude mogućnost promjene izgleda pojedinih izbornika, te kreiranje liste omiljenih datoteka za brz pristup, a sve su češće modeli kod kojih je moguće kreirati čitave video zidove s omotima filmova i glazbenih albuma, te dodatnim informacijama. Kako je iskustvo tokom testiranja pokazalo, snažniji procesor ne jamči da će sučelje biti boljeg odziva od onog na modelu sa slabijim procesorom, tako da je idealno isprobati uređaj prije kupovine ili pročitati recenzije na HDteleviziji, a u kojima se obrađuje i brzina rada svakog uređaja.

Internet i Smart TV funkcije

Trend internet povezivosti prati i linijske media centre, pa tako mnogi modeli nude pristup različitim servisima i instaliranje aplikacija. Moguće je pristupiti internetu, posjetiti Facebook ili Twitter profil, pregledavati slike na Flickr ili Picasa servisima ili slušati internet radio postaje. Pojedini modeli nude i prikaz temperature i vremena unutar sučelja kada su povezani na internet, polako su se počeli pojavljivati modeli koji nude direktno preuzimanje podnaslova iz sučelja uređaja (Popcorn Hour Popbox V8).

Daljinski upravljači

Obzirom da linijski media centri često posjeduju velike kolekcije multimedije, intuitivnost daljinskog upravljača je od velikog značaja kod uređaja ove vrste. Osim dobre ergonomije, cijeni se dobar raspored tipaka koji omogućuje nesmetano upravljanje, a pozadinsko osvjetljenje ili fosforescentne tipke koje svijetle u mraku su također poželjna značajka. Daljinski upravljači koriste AA ili AAA baterije koje se mogu lako zamijeniti, a pojedini modeli posjeduju statusnu LE diodu koja pokazuje stupanj njihove napunjenosti.

Određeni modeli nude podršku za upravljanje i putem pametnih telefona, bilo putem službenih ili neslužbenih aplikacija. Za korištenje takvih funkcija potrebno je povezati uređaj na lokalnu mrežu, te putem Wi-Fija povezati pametni telefon s instaliranom aplikacijom. Aplikacije često nude replike originalni daljinskih upravljača za intuitivno korištenje, a naprednije varijante i mogućnost pregledavanja direktorija na uređaju i upravljanje bez obzira u kojoj se prostoriji vlastitog doma nalazili.

 USB tipkovnice i miševi

Osim USB memorija i vanjskih tvrdih diskova, na linijske media centre je moguće povezati USB tipkovnicu ili miša i na taj način upravljati. Ovo je praktična mogućnost za uređaje koji imaju pristup internetu i aplikacijama kod kojih je potrebno unositi tekst – mnogo je lakše pisati poruku putem Qwerty tipkovnice nego putem daljinskog upravljača, a isto vrijedi i za pregledavanje interneta (usporedni test tipkovnica za dnevne boravke >>).

TV program na media centru?

Osim reprodukcije pohranjenih materijala, pojedini modeli posjeduju mogućnost prikaza digitalne televizije bilo putem ugrađenog prijamnika ili dodatnog modula. Dodatni moduli mogu biti u obliku USB adaptera ili kartice koja se ugrađuje u uređaj, a postoje i varijante s više prijamnika za istovremeno snimanje jednog ili više programa. Modeli s ugrađenim prijamnikom (poput Tvix Slim S1 Duo ili IAMM NTR-83 modela) su odlično rješenje za vlasnike televizora bez digitalnog prijamnika, čijom kupovinom rješavaju pitanje prijama i reprodukcije multimedije. Za razliku od klasičnih DVB-T linijskih prijamnika, kod linijskih media centara valja obratiti pažnju na detalje poput prikaza dijakritičkih znakova (č, ć, š, đ, ž) u EPG vodiču, kao i na prikaz teleteksta.

3D prikaz

Popularnost 3D-a je dotakla i linijske media centre, a kod kojih su pojedini proizvođači iskoristili neznanje korisnika kako bi svoje modele provukli kao 3D. Naime, na ambalažama se mogu uočiti 3D logotipi koji bi trebao jamčiti da media centar može reproducirati 3D, no pitanje koje se postavlja jest o kojem se 3D-u zapravo radi. Naime, na Blu-ray 3D medijima su filmovi pohranjeni kao dva toka rezolucije 1920×1080, što praktično znači da se takav zapis može pohraniti u formatu 3840×1080 (slika do slike, side-by-side, SBS) ili 1920×2160 (slika iznad slike, top-and-bottom). Ukoliko se bilo koji od ta dva formata pokuša pokrenuti na media centru koji posjeduje HDMI 1.3 sučelje, zbog ograničenja u maksimalnoj rezoluciji (2560×1600p u 75 Hz) takva se slika neće moći prikazati već će se prikazati crni ekran.

Kakav 3D se onda može prikazati? Na HDMI 1.3 sučelju samo onaj kod kojeg su unutar 1920×1080 rezolucije pospremljene dvije slike – lijeva i desna ili gornja i donja. U bilo kojem slučaju kod ovakvog 3D-a dolazi do gubitka polovice informacija, što rezultira slikom manjeg broja detalja. Ukratko, media centar nema nikakve veze podržava li 3D ili ne kod ovakvog prikaza jer spajanje dvije slike vrši TV prijamnik.

Modeli s HDMI 1.4 sučeljem će biti u stanju prikazati punu HD rezoluciju po oku, te na takve modele treba obratiti pažnju prilikom nabave. Prvi modeli se očekuju tokom 2012. godine.

Recenzije linijskih media centara >>