Poznati producent i glazbenik Alan Parsons kritizira način na koji audiofili biraju opremu

Audiofili trebaju manje pažnje posvećivati imenima proizvođača i opremi kao takvoj, a više se posvetiti akustici prostorije, tvrdi Alan Parsons, producent, glazbenik i audio inženjer koji se proslavio radom na albumima poznatih izvođača poput Pink Floyda i Beatlesa. Parsons je nedavno dao intervju za CEPro web stranicu u kojem je opisao kako je bilo raditi u londonskom Abbey Road studiju, što misli o modernim audio formatima i višekanalnom zvuku, te kako se u načinu slušanja razlikuju audiofili od profesionalnih audio inženjera.

Parsonsova karijera

Parsons je došao u glazbenu industriju u 60-im godinama prošlog stoljeća gdje je kao asistent imao čast raditi onome o čemu glazbenici mogu samo sanjati – zadnja dva albuma legendardnih Beatlesa. Parsons je nastavio raditi u Abbey Road studiju gdje je surađivao s Paulom McCartneyem i rock sastavom The Hollies, no karijera mu je ozbiljnije krenula kada je radio na albumu Pink Floyda – Dark Side of the Moon.

U 70-ima i 80-ima Parsons je bio drugi član progresivnog rock benda The Alan Parsons Project, a u kojem je bio klavijaturist, dok je vokal bio Eric Woolfson. Parsons je tokom tih godina proizveo nekoliko albuma pod imenom Alan Parsons Project (APP), dok je u 90-ima odlučio dalje raditi bez riječi “Project” u imenu benda.

Ulaskom u 21. stoljeće Parsons je nastavio objavljivati novu glazbu – ovoga puta po prvi puta je ušao u žanr elektronske glazbe. Prvi takav album izdan je 2004. godine, imena A Valid Path. Parsonov zadnji projet je edukativni DVD komplet nazvan “The Art and Science of Sound Recording“, a koji je oblikovan tako da poduči studente i glazbene entuzijaste tehnologijama i tehnikama na kojima se temelji glazbena industrija. Parsons je u intervjuu izjavio kako glazbu ne sluša privatno već samo na poslu i eventualno u autu dok se vozi na posao. Alan Parsons je prošao niz treninga u EMI-ju/Abbey Roadu kako bi naučio što mora i kako slušati, što mu je omogućilo da razvije vrlo istančan sluh koji je osjetljiv i na najmanji nesklad u glazbi. Možda i zato glazbu sluša gotovo isključivo na poslu.

Parsonsa iznenađuje što su audiofili i dalje na stereo zvuku

Unatoč dostupnoj tehnologiji, višekalani zvuk koji nije dobio krila u glazbenom svijetu. U 70-ima tehnologija za pohranu četiri kanala na gramofonsku ploču nije bila adekvatna. Sada imamo tehnologiju za pohranu 5.1 zvuka, no nije dovoljno ljudi zainteresirano za nju. Višekanalni zvuk za stereo je ono što je stereo za mono zvuk – razlika je velika.

Trend MP3 formata i interneta je donio brzu dostupnost, no ne i kvalitetu

Dobar dio korisnika je i više nego zadovoljan s MP3 formatom koji je zavladao zbog svoje zadovoljavajuće kvalitete i lake dostupnosti, no korisnici ne znaju što zapravo propuštaju. S druge strane, gotovo svi spotovi i ogromna kolekcija glazbe je na YouTube stranici, no ona tek nudi loš zvuk i često vrlo nekvalitetetan video. Osim toga, YouTube bio mogao ići na sud zbog masovnosti zaštićenih materijala što se tamo nalaze.

Kvaliteta zvuka na TV programima je doista loša

Televizijski inženjeri moraju pronaći način da dostave kvalitetniji zvuk do korisnika. Aktualni prijenos je jako kompresiran, prolazi kroz nekoliko stupnjeva degradacije, a ponekad gubi sinkronizaciju sa slikom. Parsons je jako osvjetljiv na gubitak sinkronizacije, a to posebno uočava kod satelitskih prijenosa gdje tvrdi da ih je pola pogrešno podešeno.

Razlika u pogledu na opremu – audiofili i audio inženjeri

Svatko ima svoje budžet – trgovci audio opremom će vam reći kako u slučaju velikog budžeta možete dobiti bolji rezultat od svake komponente – čak i od površine na kojoj se komponente nalaze. Audio inženjeri imaju drugačiji pogled – oni samo žele da komponeneta radi i omogućuje ima da odrade svoj posao. Audiofili troše velike količine novaca za mala poboljšanja, dok će profesionalci reći da mogu potrošiti dvostruko manje novaca i dobiti željeni rezultat.

Parsons smatra da najviše smisla ima ulaganje u zvučnike i pojačalo, no da je potrebno uzeti u obzir i ono što se često zanemaruje – akustika sobe. U domaćim okruženjima, korisnici s dobrom opremom ne ulažu dovoljno u prostor u kojem ju slušaju – profesionalci u ovom segmentu pridaju mnogo više pažnje na akustiku i potrebne korake kako bi soba zvučala ispravno. Audiofili pridaju manje pažnje akustici sobe, a više opremi koju koriste – ime proizvođača i reputacija su im važniji.

Cijeli intervju na engleskom jeziku možete pročitati na CEPro stranici.