Naslovnica » Vodiči » Sve o HDMI-u i HDCP-u

Sve o HDMI-u i HDCP-u

  1. Što je HDMI?
  2. HDMI 1.4


HDMI

Gotovo da među onima koji kupuju plazma ili LCD televizore i novije DVD reproduktore nema nikoga tko barem ne zna za postojanje nečega što se zove HDMI (High Definition Media Interface). Najnovije sučelje za visokovjerni prijenos digitalnih zvukovnih i slikovnih zapisa iz izvora u TV, plod je združenog djelovanja Hitachija, Matsushita Electrica (Panasonica), Royal Philips Electronicsa, Silicon imagea, Sony Corporationa, Thomson i Toshiba korporacija, a podržavaju ga brojne filmske kuće (Fox, Universal, Warner Bros i Disney) i kompanije za prijenos zvuka i slike kabelima ili satelitom (DirecTV, EchoStar (Disch Network) kao i CableLabs.

HDMI

No, među onima koji su čuli za HDMI sigurno nema veliki broj onih koji znaju o čemu se radi, čemu služi i kakve probleme može prouzročiti. Dakle, HDMI je prvo i za sada jedino od industrije široko prihvaćeno digitalno audio/video sučelje, koje ne sažima ni audio ni video informacije. Načelno, to bi sučelje trebalo omogućiti prijenos kristalno čiste slike i zvuka kroz samo jedan, specijalni HDMI kabel. Tako se jednim zahvatom smanjuje nikome draga šuma kabela i dobiva najkvalitetnija reprodukcija audio i video zapisa. HDMI omogućava vezu bilo kojeg audio/video izvora (set-top boxa, DVD reproduktora ili AV receivera) s AV monitorom ili TV prijemnikom odnosno digitalnim TV-om (DTV) samo jednim jedinim kabelom.

HDMI podupire standardni, napredni i visokodefinicijski video, te višekanalni digitalni audio. Kabelom mogu teći signali svih ATSC HDTV standarda kao i 8-kanalni, 192 kHz, nesažeti digitalni audiosignal te signali svih poznatih i korištenih komprimiranih formata (poput Dolby Digitala i DTS-a).

HDMI je danas de facto standardno digitalno sučelje kako za HD televiziju tako i za uređaje konzumne elektronike. Do sada ga je prihvatilo preko 500 tvrtki, a očekuje sa da će ove godine na tržište izaći preko 130 milijuna uređaja koji imaju HDMI. Broj uređaja s HDMI sučeljem će se stalno povećavati, pa se očekuje da će 2010. godine na trižištu biti milijardu uređaja s HDMI sučeljem.

HDMI sučelje približava i povezuje osobna računala s uređajima kućne zabavne elektonike. HDMI omogućuje vrhunsko prikazivanje medijskih sadržaja kao i reprodukciju viskorazlučivih filmova i višakanalnih audioformata na PC-jima. HDMI je jedino interface koji omogućava priključivanje na HDTV prijemnike i na PC monitore koji odgovaraju DVI i HDMI standardima.

Načelno, zbog toga što je HDMI digitalno sučelje, ono omogućava najbolju kvalitetu videosignala jer se izbjegava pretvorba analognog signala u digitalni i svi gubici povezani s time. Razlika u kvaliteti je posebno uočljiva na najvećoj različivosti od 1080p. Takav digitalni signal je oštriji od onoga iz komponentnih priključaka, a u njemu gotovo da i nema smekšavanja na rubovina slike ni “duhova”. Najveće razlike u kontrastu vidljive su na najsitnijim detaljima, kao što su slova.

HDMI podržava dvosmjernu komunikaciju između video izvora (DVD reproduktor, npr.) i DTV-a, omogućavajući sasvim novu funkcionalnost, poput automatske konfiguracije i pokretanja reprodukcije pritiskom na jednu tipku. Korištenjem HDMI-a uređaj automatski isporučuje najučinkovitiji format (npr. 480p prema 720p ili 16:9 prema 4:3), što korisnika oslobađa traženja najboljeg odgovarajućeg formata po izbornicima.

No nije, barem u ovom trenutku, sve tako ružičasto kako govore podaci. Naime, ni HDMI kao ni mnoge druge u posljednje vrijeme predstavljene digitalne tehnologije, nije odmah zaživio skladno očekivanjima proizvođača i korisnika. Svi koji su pokušali istovremeno priključiti dva uređaja s HDMI priključcima dobili su poruku o grešci, a zaslon TV-a je bio prazan, ružičasto ili zeleno obojen. Dijelom se to javlja zabog velikih očekivanja od tehnologije. Traži se velika brzina koja će omogućiti prijenos 1080p HD video zapisa i surround zvuka bez gubitaka. Zato što je ta razina kvalitete vrlo blizu “master vrpci”, nju će biti moguće prenijeti samo ako sadrži “air tight” shemu za zaštitu protiv hakera. Tu zaštitu isporučuje Intel, a naziva se HDCP (High Definitin Content Protection). Ta enkripcijska tehnologija daleko nadmašuje prijašnje zaštitne sheme i zahtijeva dvosmjernu komunikaciju između odgovarajućih, međusobno usuglašenih uređaja. U protivnom veza neće biti moguća.

HDCP

Kombiniranjem ovih dvaju krajnje složenih tehničkih zahtjeva s “povjereničkim pristupom” za definiranje standarda i izlaskom time na tržište gladno “novih značajnih iskoraka” dobija se recept za uspjeh.

HDCP pass

HDMI je veći prošao kroz nekoliko inačica, u svakoj je nešto popravljeno i dotjerano kako bi bilo sukladno s budućim zahtjevima. Inačice koje se koriste u izradi uređaja su V0.9, V1.0, V1.1 i V1.2. V1.2a i posljedni V1.3a. Većina proizvoda trenutno u upotrebi ima V1.1 verziju. I HDCP je također prošao mnoga unaprijeđenja: trenutno je u upotrebi Rev D, dok je Rev E najavljen ali je još uvijek u razvoju.

HDMI V1.3 radi na većoj brzini od prošlih verzija i zahtijeva naprednu čipovsku arhitekturu kako bi se moglo izaći na kraj s povećanom temperaturom koja se razvija. Korisnički sadržaji V1.3 uključuju povećanu dubinu boja i podršku za bezgubitne audio kodeke (Dolby TrueHD i DTS-HD Master Audio) s tako velikim frekvencijskim odzivom koji će moći pokriti buduća unaprijeđenja i zahtjeve. Ipak, ne treba se nadati da će već sada u povećanoj dubini boja moći uživati korisnici zabavnih video programa. Primarna namjena ovih novih kodeka je u računalnim igricama.

Najviše problema ima s EDID-om (Extended Display Identification Data), dvosmjernom komunikacijm između komponeneta koje su dio HDMI specifikacija. Nedostatak dokumentacije stvara situaciju u kojoj se različito interpretiraju specifikacije što onda dovodi do greška u komunkaciji. EDID sadrži informacije potrebne za podešavenje izlaza iz izvornog uređaja (DVD-a) s prijemnom komponentom (TV-om). Dogodi li se greška u komunikaciji, posljedice će biti netočna slika, ali čak i izostanak slike i zvuka.

Drugi se problemi javljaju na području izvedbe i proizvodnje HDMI sklopova i posebno kabela. Zato što su podaci vrlo složeni, a moraju biti brzo preneseni, HDMI sklopovi moraju raditi na vrlo visokim frekvencijama (>300 MHz), ponašajući se pritom puno više kao sklopovi mikrovalne pećnice nego kao audio ili video skopovi. Zato, da bi HDMI dobro radio, sve mora biti izvedeno savršeno.

  1. Što je HDMI?
  2. HDMI 1.4


O Nani

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena. Označena polja su nužna *

*