4. Blu-ray

3. Blu-ray

Blu-ray

3.1 Što je Blu-ray?

Blu-ray je jedan od dva najveća konkurenta za nasljednika DVD formata. Ime mu dolazi od plave ultra ljubičaste zrake lasera koji čita i piše podatke na medij. Blu-ray se skraćeno piše BD zbog jednostavnosti i u nastavku će biti korištena upravo ta kratica.

Za više informacija o Blu-ray-u, molim pogledajte slijedeće eksterne linkove na dokumente/vodiče:

3.2 Kada je službeni datum izlaska Blu-ray-a?

Službeni datum izlaska DB-a je bio proljeće 2006., a što je bilo najavljeno u prosincu 2005. godine. HD DVD-ov datum izlaska je također bio određen na početak 2006. Razlika između datuma izlaska HD DVD-a i BD-a nije odredila sudbinu tih formata jer čak je i najuspješnijem formatu uopće, DVD-u, trebalo oko godinu dana od datuma izlaska da postale traženi prozivod, tako da razlika u nekoliko mjeseci u datumima izlaska ima nebitan značaj.

3.3 Tko je iza Blu-ray formata?

Blu-ray je podržan od strane ovih kompanija:

  • Apple Computer, Inc.
  • Dell Inc.
  • Hewlett Packard Company
  • Hitachi, Ltd.
  • LG Electronics Inc.
  • Matsushita Electric Industrial Co., Ltd.
  • Mitsubishi Electric Corporation
  • Pioneer Corporation
  • Royal Philips Electronics
  • Samsung Electronics Co., Ltd.
  • Sharp Corporation
  • Sony Corporation
  • TDK Corporation
  • Thomson Multimedia
  • Twentieth Century Fox
  • Walt Disney Pictures

Glavnu podršku ovom formatu daju Sony, Matsushita (Panasonic) i Philips, te Sharp koji također ima važnu ulogu u cijeloj priči.Sony (Columbia/Tri-Star i MGM studio), Fox i Disney su glavni studiji koji podržavaju ovaj format

Warner je sada jedini veliki studio koji podržava oba formata, nakon što je Paramount/Dreamworks u kolovozu 2007. odlučio prestati izbacivati BD filmove i koncentrirati se na HD DVD format. Priča se da je ovaj ugovor u trajanju od 18 mjeseci, iako službeni dokumenti govore o ugovoru na neodređeno vrijeme. Za najsvježije informacije i podršku industrije možete pogledati DigiWiki stranicu (eksterni link).

Warner je također objavio u siječnju 2008. da će prestati podržavati HD DVD u svibnju 2008. godine, te tako postati isključivo Blu-ray studio.

U studenom 2005., HP je izjavio da bi mogao prikloniti se HD DVD-u ako “managed copy” (vidi sekciju 3.13) i “iHD” (vidi sekciju 7.2) ne budu podržani od strane BD-a. Naknadno je “managed copy” ubačen u specifikacije BD-a, dok se podrška “iHD-a” još uvijek razmatra. Više detalja pogledajte ovdje (eksterni link).

3.4 Postoje li različiti formati za snimanje i pisanje kao sa DVD/DVD-R/W medijima?

Blu-ray dolazi u tri različita formata, BD-ROM samo za čitanje BD medija (slično kao DVD-ROM), BD-R za jednokratno snimanje (slično kao DVD-R) i BD-RE za piši/briši diskove (slično kao DVD-RW). Zašto oznaka BD-RE umjesto BD-RW se mnogi pitaju.

Na CES-u 2006. godine Panasonic je napravio nekoliko priopćenja vezanih uz cijene BD-R/BD-RE medija. Jednoslojni BD-R medij će imati cijenu od 17.99 dolara (oko 90 kuna ako uzmemo tečaj 1 dolar = 5 kuna), dvoslojni BD-R 42.99 (215 kuna), dok će jednoslojni BD-RE imati cijenu od 24.99 dolara (125 kuna).

3.5 Koliki će biti kapaciteti tih tipova diskova?

Kao i DVD-i, BD diskovi će dolaziti u jednom ili dva sloja, a višeslojni (3 ili više) će možda vremenom također biti dostupni.

Jednoslojni BD medij je u mogućnosti pohraniti oko 25 GB podataka što je više od pet puta veći kapacitet od jednoslojnog DVD-a. Za svaki dodatni sloj dodatnih će 25 GB biti dostupno. Razlog ovog drastičnog povećanja kapaciteta je jasan kada uzmemo u obzir HD sadržaje koji zauzimaju daleko više mjesta od tipičnog DVD sadržaja, iako će uz bolju kompresiju i dvoslojne diskove dvostrani BD mediji biti rijetkost, ako i ikada izdani. Ova dva tipa BD diskova se često označavaju sa BD25 i BD50.

Ipak uintervjuu s Microsoft-ovim predstavnikom prije nekog je vremena rečeno da BD mediji od 50 GB neće biti spremni za masovnu proizvodnju. U prosincu 2005. Blu-ray grupa je službeno objavila da se takvi mediji neće pojaviti u prodaji na dan lansiranja njihovog formata, u proljeće 2006. Buena Vista je izrazila zabrinutost zbog ovog kašnjenja.

Ovo je također vodilo do problema s prvim izdanjima BD filmova, s obzirom da je Sony rekao da će koristiti MPEG-2 kompresiju u svojim izdanjima. Tipični MPEG-2 kompresirani video HD kvalitete zahtjeva više prostora nego što stane na 25 GB medij. Dobra je vijest što je Panasonic startao testnu liniju za dvoslojne BD medije, iako se prava produkcija očekuje u drugoj polovici 2006. godine. Za usporedbu, na CES 2006 sajmu u Las Vegasu prikazani HD DVD filmovi nisu koristili MPEG-2 kompresiju.

Većina Blu-ray filmova danas koristi H.264 ili VC-1 kompresijske algoritme, a s dvoslojnim medijima danas dostupnima, kapacitet više nije problem.

3.6 U kojoj će rezoluciji biti film na Blu-ray mediju?

BD rezolucija će pratiti standarde formata visoke razlučivosti koji se rabi u prijenosu HDTV-a. Ovo znači da će najveća rezolucija, barem za sada, biti 1080i/p ili 1920×1080 bilo u isprekidanom (interlaced) ili progresivnom formatu (više informacija o razlikama između ova dva formata u sekciji A.2). Podržana je i 720p rezolucija koja je nativna za veliki broj danas dostupnih HD televizora, te također i SD rezolucija, slična današnjim DVD-ima.

Prvi Blu-ray reproduktor tvrtke Samsung zapravo koristi isti čip kao i rani HD DVD reproduktor (Broadcom), koji samo podržava 1080i. Mogućnost reprodukcije 1080p signala je postignuta tako što je Samsung ugradio još jedan čip koji konvertira 1080i u 1080p signal.

Mnogo se debatira oko razlike u kvaliteti između 1080i i 1080p rezolucija. Mnogo je tu parametara u pitanju, od samog video materijala, nativne rezolucije zaslona, pa čak do samog de-interacera koji izglađuje sliku. Za više informacija pogledajte sekciju A.2.

3.7 Koji tip video kompresije će se koristiti?

BD će podržavati MPEG-2 kompresiju koju imamo prilike vidjeti na DVD-ima, zatim MPEG-4 AVC i također Microsoft-ov VC-1 codec koji je temeljen na WMV-9 standardnu.

Od svih podržanih formata, MPEG-2 je najstariji i najmanje efikasan (velika datoteka/bitrate u odnosu na istu kvalitetu koju postižu MPEG-4 AVC ili VC-1O kompresijski algoritmi). Ipak, zbog problema s licencama, Sony je objavio da će za izlazak Blu-ray medija koristiti zastarjelu MPEG-2 kompresiju. Korištenje MPEG-2 kompresije za HD sadržaje može dovesti do problema s kapacitetom (više o tome u sekciji 3.5). Gotovo sva novija izdanja koriste H.264 ili VC-1 algoritme.

MPEG-4 AVC je također poznat kao H.264 ili MPEG-4 part 10. H.264 High Profile će biti korišten za enkodiranje sadržaja. Više informacija od MPEG-4 AVC/H.264 i specifikacijama pogledajte u Wikipediji Digital Digest-a.

3.8 Što je sa zvukom?

Obvezni podržani formati će biti trenutno dostupni audio formati za DVD – Dolby Digital AC3 i DTS. Linearni PCM zvuk će biti dostupan do 7.1 broja kanala. Dolby Digital Plus (DD+), Dolby TrueHD, DTS-HD i DTS-HD Master Audio (lossless, bez gubitaka – vidi sekciju A.2) su dio opcionalne specifikacije.

3.9 Što mi možete reći o formatima za snimanje na Blu-ray?

BD specifikacija se poziva na funkciju snimanja u većini uređaja. Brzine će se u početku kretati oko 1x (za BD 1.0 specifikaciju), pri 36 Mbps, što je ekvivalent 30x prijenosu CD medija (ili 3.4x kod DVD-a). BD filmovi će možda zahtjevati i veću brzinu prijenosa, tako da su se nedugo nakon izlaska pojavili i 2x uređaji.

3.10 Što će mi biti potrebno za gledanje Blu-ray filmova?

Prvo i osnovno što će vam trebati je reproduktor BD diskova. Niti jedan DVD reproduktor neće biti u mogućnosti pročitati Blu-ray diskove, niti postoji hardverska ili softverska nadogradnja koja bi omogućila navedeno. Kupnja BD reproduktora je, dakle, jedino rješenje.

Da biste dobili ono najbolje što BD i HD nude, vaš TV prijemnik ne samo da treba biti “HD Ready”, već bi bilo poželjno da može u potpunosti prikazati 1080 rezoluciju u progresivnom formatu. HDTV bi trebao imati i HDMI priključak ili DVI ulaz koji podržava HDCP (High Definition Copy Protection). U protivnom će slika biti ograničena na SD kvalitetu.

Razlog ove pojave je u zaštiti od kopiranja imena ICT (Image Constraint Token). ICT je opcionalan za Blu-ray filmove (svi filmovi koji ju koriste moraju imaju jasno istaknuti logo koji upozorava korisnike), a koji limitira analogne izlaze (primjerice komponentni) na najvišu rezoluciju od 960×540. Mnogi filmski studiji su izjavili da neće koristiti ICT zaštitu u bliskoj budućnosti (upravo zbog korisnika među kojima ima onih koji koriste visokokvalitetnu analognu opremu).

Dakle, svi oni koji nemaju HD televizore će moći gledati filmove na BD-u koji koriste ICT zaštitu, no samo u SD kvaliteti. Ipak, i tako ćete dobiti najbolju moguću SD kvalitetu slike na analognoj opremi.

3.10.1 Blu-ray hardverski profili

Postoje tri Blu-ray profila za reprodukciju. Blu-ray oprema mora podržavati barem jedan od ovih profila kako bi bila moguća reprodukcija. 31. listopada 2007. je donesena odluka da je 1.1 profil obavezan, što znači da svi reproduktori izdani poslije tog datuma moraju zadovoljavati specifikacije profila 1.1.

Profile 1.0 se koristio u prvoj generaciji Blu-ray reproduktora. Nedostaje mu sekundarni video procesor (potreban za Slika-u-slici sadržaje) i zahtjeva samo 64 KB Persistent Storage-a. Veza na Internet također nije potrebna.

Profile 1.1 dodaje zahtjev za sekundardnim video i audio procesorima, te zahtjeva 256 MB Persistent Storage-a. Svi reproduktori proizvedeni poslije 31. listopada 2007. moraju zadovoljavati ovaj profil.

Profile 2.0 dodaje mrežnu konekciju na listu zahtjeva, te povećava Persistent Storage kapacitet na 1 GB.

Tablica raznih profila i njihovih razlika je dostupna ovdje (vanjski link).

3.11 Što je s mojoj trenutnom kolekcijom DVD-a? Baciti ih u smeće kao i kolekciju VHS kazeta?

There is no official standard that says DVDs will have to be supported by BD devices, but the general consensus is that all BD devices will supports DVDs, without requiring any major modifications on the manufacturer’s part. It will be stupid for manufacturers not to put support for such a popular and established format into their BD players.

3.12 Hoće li BD/HD DVD reproduktori biti u mogućnosti reproducirati druge DVD formate visoke razlučivosti?

Da i ne. Ne zbog toga što službene specifikacije namjerno neće navoditi rivale, osim ako im time ne umanjuju vrijednost, no što se tiče podrške za DVD medije, bilo bi glupo od proizvođača da ne podržvaju najraširenije formate (kao što su DVD+ i DVD- formati u ovom trenutku) jer time samo štete sebi.

3.13 Što sa zaštitom? Hoće li biti jednako slaba kao i DVD-ova CSS zaštita?

Jedna od najvećih lekcija koju su filmski studiji naučili s DVD formatom je ta da sustav zaštite moraju ozbiljnije shvaćati. To su i učinili u novoj generaciji formata, premda neki smatraju da i dalje postoje slabosti u odabranom sustavu zaštite.

BD i HD DVD će koristiti AACS (Advanced Access Content System) za zaštitu digitalnih podataka. Zaštita je veoma slična rupičastom CSS-u, no ključna je razlika u načinu na koji se ključevi za dekripciju distribuiraju. AES enkripcija će se koristiti.

Dosta je kompleksna nauka iza ove zaštite, tu su binarna stabla, javni/privatni ključevi i razno razne tehnike koje nisu toliko vezane uz tematiku ovog članka, tako da ovdje neće biti izneseni u dubinu. U principu, ključ je sličan onakvome kakav koristimo u stvarnom svijetu: predmet kojim otključavamo nešto. Svi BD/HD DVD reproduktori će imati setove ključeva kojima će otključavati podatke na BD/HD DVD medijima. Filmski studiji imaju slobodu ponovno omogućiti ili čak zabraniti neke ključeve ako se primjerice javno objave krekirane verzije istih. Gledajući princip rada, stari CSS je funkcionirao slično, iako je njemu bilo teže obnavljati ključeve zbog toga što isti nisu strukturirani onako dobro kao što je slučaj kod AACS-a. Nakon što je ključ obnovljen, budući diskovi neće ga više koristiti i reproduktori više neće moći prikazivati takve nove diskove. Prava namjena nije da se onemoguće reproduktori, već da se prestane širiti softver koji koristi komplet probijenih ili hakiranih ključeva. Postoji mogućnost da pojedini reproduktori imaju sve hakiranje ključeve – u tom slučaju oni neće biti u mogućnosti reproducirati nove diskove.

Mnogo je diskusija na temu zahtjeva li AACS zaštita aktivnu vezu prema Internetu (pay per play,…), no danas znamo da za samostojeće (linijske) reproduktore nije potrebna veza na Internet, dok za one softverske (koji se ugrađuju u računalo) potrebno je biti spojen na Internet. Potreba za autorizacijom za linijske reproduktore bi zasigurno bila dočekana s velikim nezadovoljstvom jer mnogima nije spretno spajati dodatne kablove i provlačiti ih po dnevnoj sobi, gdje se obično takvi uređaji nalaze. Internet veza za takve uređaje bi mogla biti korisna ukoliko se u njemu nalaze hakirani ključevi, pa ih korisnik želi obnoviti preko Interneta. Dozvola za obnove putem Interneta, s druge strane, otvara nova pitanja, kao što je primjerice sigurnost. Opet, ovaj se sustav zaštite može implementirati i bez konekcije na Internet, kao što je slučaj s SPDC-om (vidi niže).

Sve dokle god hakeri javno ne objave ključeve ili naprave generatore ključeva koji rade, ova shema neće ponuditi ikakvu zaštitu. Čak i da dođe do masovnog curenja ključeva, masovna obnova istih možda ne bi funkcionirala zbog toga što bi to moglo rezultirati velikim problemima za reproduktor nekog proizvođača (uz pretpostavku da se radi o etabliranom imenu), a tu je i mnogo muke za “normalne” korisnike koji ne znaju što moraju napraviti bez da se obrate serviser.

AACS će također sadržavati analognu zaštitu od kopiranja (Macrovision), na način da se smanji rezolucija videa na analognim izlazima, zatim audio žigovi da se spriječi reprodukcija zvuka i vjerojatno forsiranje isključivo digitalnih izlaza (digitalne izlaze je lakše “zaštititi” od analognih).

Nažalost, Blu-Ray Disc Asocijacija je zaključila da je AACS nedovoljan, te je dodala podršku za Self-Protecting Digital Content (SPDC), također poznat kao BD+, te za “ROM Mark”. Što se ROM Mark zaštite tiče, ona koristi jedinstven i gotovo nemoguć za detekciju identifikator ubačen u medij u fazi proizvodnje kako bi se spriječila masovna piratizacija. BD+ ili SPDC je, s druge strane, naišao na mnoge kritike. BD+ omogućava diskovima da nose u sebi sigurnosnu logiku ovisnu o naslovu, tj. BD+ omogućava da svaki disk u sebi nosi kod koji u BD reproduktoru može omogućiti ili onemogućiti reprodukciju (iako ne mijenja ponašanje uređaja – nakon vađenja diska vraća se u originalno stanje). Može li se ili ne ova zaštita zlonamjerno koristiti od strane hakera (primjerice, piratski disk distribuiran na Internetu, koji može ugasiti reproduktor, tjerajući korisnika da brzo resetira uređaj i izvadi medij van prije nego što se maliciozni kod ponovno pokrene), samo možemo čekati i vidjeti.

Više informacij o SPDC-u možete pronaći na slijdećem linku: http://www.cryptography.com/technology/spdc/

Kako je i bilo za očekivati, razne varijante AACS zaštite koje su bile na medijima od samog izlaska BD formata su do sada sve hakirane, u nekim slučajevima čak i prije nego što su se pojavili u prodaji. Priča se da su i BD+ implementacije već hakirane, te se prva rješenja za komercijalno hakiranje očekuju krajem 2007. godine.

U studenom 2005., HD je dao zahtjev da se “Managed Copy” zaštita ubaci među potrebne zahtjeve Blu-ray formata. Zahtjev je prihvaćen, te sada i Blu-ray i HD DVD posjeduju i takvu zaštitu. Managed copy zaštita omogućava da se izradi kopija medija, te da se može gledati s udaljene lokacije (primjerice, preko kućne mreže). Microsoft je izjavio da je ovo jedan od glavnih razloga zbog kojeg su se odlučili na HD DVD, s obzirom da je navedeni prihvatio ovaj sustav pod obavezni prije Blu-ray-a.

3.14 Što će nam AACS zaštita ako možda neće funkcionirati?

Iz istog razloga zašto je (probijeni) CSS i (probijena) regionalna zaštita i dalje s nama.

Licenciranje je krava muzara 21. stoljeća. Samo time što se važeći ključevi daju proizvođačima koji vam plaćaju licence (po vašem ritmu/cijeni), svaki puta kada se proizvede uređaj koji reproducira BD/HD DVD, licenca je plaćena autorima formata. Upravo zbog toga i postoje dva konkurentna velika i dva mala HD formata, za razliku od samo jednog (vidi sekciju 2.6).

Dakle, u činjenicama AACS je više sustav zaštite za licence i svaku neugodnost koja zatekne korisnika je manje važna u očima autora formata, od milijardi dolara prinosa od generiranja licenci dokle god format postoji.

3.15 Što je s regionalnim kodovima?

Prema svim podacima, regionalna je zaštita na DVD-u čisti promašaj zahvaljujući hakiranim firmware-ima za ugradive DVD reproduktore i za linijske uređaje koji se mogu otključati određenom kombinacijom tipaka na daljinskom upravljaču (da ne spominjemo veliki broj onih uređaja koji već dolaze s otključanom regionalnom zaštitom). Ipak, ovo nije spriječilo postavljanje ove zaštite na Blu-ray medije, čak i ako su regije drugačije postavljene nego kod DVD-a.

U najavi u prosincu 2005. su specificirani regionalni kodovi za Blu-ray:

  • Regija 1: Sjeverna i Južna America, Istočna Azija osim Kine
  • Regija 2: Europa i Afrika
  • Regija 3: Kina, Rusija i ostale zemlje

3.16 PlayStation 3

PS3

PlayStation 3

3.16.1 Zašto se PlayStation 3 spominje u ovom FAQ-u? Jeste li napravili c/p sekcije iz nekog drugog FAQ-a?

Sony-jev PlayStation 3 je itekako važan za uspjeh ili neuspjeh BD formata. Kao što je već bilo spomenuto, Sony je jedan od glavnih podupiratelja BD formata, tako da ne čudi što njegova next-gen konzola nudi podršku upravo za taj format. U studenom 2007. godine PlayStation 3 je bio najbolji Blu-ray reproduktor dostupan na tržištu, zbog njegove višenamjenosti i moćnog hardvera koji će se eventualno moći u budućnosti unaprijediti na napredniji Blu-ray profil (vidi sekciju 3.10.1 za više detalja).

3.16.2 Hoće li PS3 biti u mogućnosti reproducirati BD filmove?

Da.

PS3 nudi 1080p izlaz, tako da je moguća reprodukcija pune HD rezolucije.

Kako PS3 ima mrežni priključak, veliki kapacitet diskovnog podsustava i moćni procesor, obnove firmware-a će biti moguće kako bi konzola bila u mogućnosti reproducirati i novije verzije BD profila (vidi sekciju 3.10.1 za više detalja).

PlayStation 3 konzola

3.16.3 Zbog čega je BD podrška toliko važna da ste joj posvetili cijelo poglavlje ovog FAQ-a?

Razlog je popularnost ove konzole koja potjeće iz vrlo uspješne PlayStation linije i koju milijuni korisnika diljem svijeta posjeduju i koriste. Upravo je ona jedan od razloga uspješnosti BD standarda i nikako ne šteti Sony-ju koji je odlučio u nju implementirati novi format.

Prema podacima iz studenog 2007. PS3 je najpopularniji BD reproduktor i vrlo popularna igrača konzola koja je mnogo pomogla popularizaciji ovog formata visoke razlučivosti.

3.16.4 Što je s X-box 360 konzolom?

Molimo pogledajte sekciju 4.16

3.16.5 PS3 Blu-ray informacije o reprodukciji

Ova sekcija ukratko govori i reprodukciji Blu-ray formata na PS3 konzoli. Za detaljnije informacije i usporedbu s X-Box 360 konzolom, molimo pogledajte ovaj članak (highdefdigest.com).

Za sada se navigacija po izbornicima Blu-ray naslova vrši putem kontrolera PS3 konzole, no daljinski upravljač će uskoro biti dostupan na tržištu.

Učitavanje diskova i pristup izbornicima je prilično brz i usporediv ako ne i brži od linijskoh Samsung BD-P1000 reproduktora. Rad konzole je blizu nečujnog, za razliku od X-Box 360 konzole čiji je ugrađeni ventilator prilično bučan.

HDMI 1.3 izlaz je uključen u obje verzije PS3 konzole, što ju čini prvim BD reproduktorom koji podržava ovaj standard. 1080p izlaz je podržan, baš kao što je i interno dekodiranje zvuka do 7.1 kanala. Konzola je sposobna interno dekodirati Dolby Digital, DTS, SACD i Dolby TrueHD. Slanje nekodiranog audia je također moguće putem HDMI ili Sony-jevog optičkog “MultiOut” audio izlaza. HDMI kabel i sva popratna oprema se kupuju odvojeno.

Kvaliteta slike ide u prilog PS3 konzoli u usporedbi sa Samsung BD-P1000 reproduktorom, posebno po pitanju detalja. Video izlaz nudi 1080p/60 rezoluciju, dok 1080p/24 nije podržana. Verzija 1.80 firmware-a dodaje mogućnost upscaliranja slike za igre i filmove (uključujući i one na DVD-u).

3.17 Pregled tehničkih podataka

Tip zrake: Plavo-ljubičasta laserska zraka
Valna duljina zrake: 405nm
Razmak traka: 0.32µm
Snaga čitanja: 0.35mW
Promjer diska: 120mm
Kapacitet:
Jednoslojni: 25GB
Dvoslojni: 50GB
Brzina prijenosa: 1x => 36 Mbps
Rezolucija videa: 1080i (1920×1080 HD, 50i, 60i)
1080p (1920×1080 HD, 24p)
720p (1280×720, 50p, 60p, 24p)
SD (720×576/480, 50i, 60i)
Video kompresija: MPEG-2
MPEG-4 AVC
Microsoft VC-1
Audio rezolucija/kompresija: Dolby Digital AC3
DTS
Linearni PCM
Optionalno: Dolby Digital Plus (DD+)
Optionalno: Dolby TrueHD
Optionalno: DTS-HD High Resolution Audio
Optionalno: DTS-HD Master Audio (lossless, bez gubitaka)
Zaštita od kopiranja AACS
ROM Mark
BD+
Datotečni sustav: DF 2.6

3.18 Raspoloživost hardvera

Ova sekcija će se pozabaviti opremom za reprodukciju BD medija, a koja je bila dostupna u prvim mjesecima nakon izlaska na tržište. Ova lista ne nudi kompletan popis svih dostupnih BD uređaja, već više da vam da ideju o specifikacijama i cijenama prvih takvih uređaja.

Pioneer BDR-101A

pioneer_bdr101a

Type: 5.25″ uređaj za računalo (ATAPI sučelje)
Podržani mediji za čitanje:

  • Single Layer BD-R (2x)
  • Single Layer BD-RE (bez ketridža, 2x)
  • Single and Double Layer BD-ROM (bez ketridža, 2x)
  • DVD-ROM
  • DVD-R/DVD+R/DVD-RW/DVD+RW/DVD-R(DL)/DVD+R(DL)
  • bez podrške za CD (biti će dostupna u verziji BDR-102A)

Podržani mediji za pisanje:

  • Jednoslojni BD-R at 2x speed
  • Jednoslojni BD-RE at 2x speed
  • DVD-R/DVD+R/DVD-RW/DVD+RW/DVD-R(DL)/DVD+R(DL)
  • bez podrške za CD (biti će dostupna u verziji BDR-102A)

Vrijeme raspoloživosti: kraj siječnja 2006.
Očekivana cijena:995 am. dolara
Više informacija: http://www.pioneer.co.jp/press/release159.html

Samsung BD-1000

samsung_bd1000

Type: Linijski reproduktor
Podržani mediji za čitanje:

  • BD-ROM/BD-R/BD-RE
  • DVD
  • DVD-R/DVD+R/DVD-RW/DVD+RW/DVD-RAM

Podržani mediji za pisanje:

  • Niti jedan

Sučelje: HDMI
DVD reprodukcija: Da

Vrijeme raspoloživosti: proljeće 2006.
Očekivana cijena: 1000 am. dolara

Pioneer BDP-HD1

pioneer_bdphd1
Type: Linijski reproduktor
Podržani mediji za čitanje:

  • BD-ROM/BD-R/BD-RE
  • DVD
  • DVD-R/DVD+R/DVD-RW/DVD+RW/DVD-RAM

Podržani mediji za pisanje:

  • Niti jedan

Sučelje: HDMI

Podrška za video:

  • 720p ili 1080i ili 1080p
  • JPEG, WMV reprodukcija

Audio podrška:

  • DTS-HD, Dolby Digital

DVD reprodukcija: Da, uz konverziju na 720p/1080i/1080p preko HDMI sučelja

Vrijeme raspoloživosti: lipanj 2006.

Očekivana cijena: 1800 am. dolara

3.19 Raspoloživost sofvera (filmovi)

U ovoj sekciji možete vidjeti osnovnu listu dostupnog softvera (za sada samo filmova) koji su izdani pri izlasku ovog formata. Kompletnu listu možete pogledati na dvdloc8.com stranici.

Lista naslova koji su bili najavljeni za 2006.:

  • Aeon Flux (2005)
  • Armageddon
  • Batman Begins
  • Behind Enemy Lines
  • Bram Stoker’s Dracula
  • Brothers Grimm, The
  • Charlie & The Chocolate Factory
  • Constantine
  • Dark Water
  • Desperado
  • Devil’s Rejects, The
  • Dinosaur
  • Dukes of Hazzard, The
  • Dune
  • Everest
  • Fantastic Four
  • Fifth Element, The
  • For a Few Dollars More
  • Four Brothers
  • Great Raid, The
  • Guns of Navarone, The
  • Hero
  • Hitch
  • House of Flying Daggers
  • Ice Age
  • Italian Job, The (2003)
  • Jay and Silent Bob Strike Back
  • Kill Bill: Vol. 1
  • Kiss of the Dragon
  • Knight’s Tale, A
  • Kung Fu Hustle
  • Ladder 49
  • Lara Croft: Tomb Raider
  • Last Samurai, The
  • Last Waltz, The
  • League of Extraordinary Gentlemen, The
  • Legends of the Fall
  • Lethal Weapon
  • Lord of War
  • Manchurian Candidate, The (2004)
  • Matrix, The
  • Million Dollar Baby
  • Oceans 12
  • Punisher, The
  • Rambo: First Blood
  • Reservoir Dogs
  • Resident Evil Apocalypse
  • Robocop
  • Saw
  • Sahara
  • Sense and Sensibility
  • Sky Captain and the World of Tomorrow
  • Sleepy Hollows
  • Stealth
  • Species
  • SWAT
  • Swordfish
  • Terminator 2: Judgement Day
  • Terminator 3: Rise of the Machines
  • Total Recall
  • Training Day
  • Troy
  • Twister
  • U2 – Rattle & Hum
  • Unforgiven
  • We Were Soldiers
  • xXx

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena. Označena polja su nužna *

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>