Vodič za kupovinu televizora 2012.

Autor: Darko Hlušička,verzija 0

Uz Europsko prvenstvo u nogometu i Olimpijske Igre u Londonu, 2012. je jedna od onih godina kada raste interes za televizorima i uređajima u dnevnom boravku, a sve s ciljem što boljeg užitka u sportskim nadmetanjima i ostalim sadržajima čiji je izbor danas vrlo raznolik. Proizvođači potrošačke elektronike svake godine plasiraju nove modele, a uz sjajne nove televizore odlične slike, na tržištu se također nalaze i prošlogodišnji modeli, niže cijene no i slabijih mogućnosti od onih na novim modelima. Ipak, jesu li nove mogućnosti značajne i opravdavaju li razlike u cijeni u odnosu na starije serije? Što od televizora treba očekivati, koje mogućnosti tražiti i što zanemariti? Podataka je mnogo, a vremena do Eura sve manje. Olakšajte si izbor kroz naš novi vodič za kupovinu televizora.

Kriteriji za odabir i kvaliteta slike na televizorima 2012.

Svakodnevno dobivamo mnogo upita čitatelja koji kupuju novi televizor, a iz kojih se lako može zaključiti koja su tri glavna kriterija za odabir televizora. Prvi i osnovni je cijena, odnosno budžet koji netko želi izdvojiti za novi televizor. Drugi je veličina ekrana, odnosno njegova dijagonala. Na kraju dolaze dodatne značajke poput 3D-a, Smart TV-a i posebnih mogućnosti. Jasno, uz navedene kriterije uvijek se traži da kvaliteta slike bude što bolja, posebno kod programa standardne rezolucije koju i dalje gledamo iz raznih izvora – TV program, DVD filmovi, internet video.

Tokom godina HD Televizija testira televizore i prati njihovu kvalitetu slike, uz posebnu pažnju karakteristikama koje nude tvornički predlošci. Naime, svaki se televizor može kalibrirati i podesiti da bude bliže idealnim vrijednostima po kojima se u studiju podešava originalni materijal, no kako navedene radnje zahtijevaju i opremu i iskustvo, velika većina korisnika neće iskoristiti sve opcije koje TV nudi. Upravo iz tog razloga analiziramo tvorničke predloške te u svakoj recenziji otkrivamo onaj koji nudi najprecizniju sliku uz koju će gledatelj dobiti dobro iskustvo gledanja. Gotovo svi proizvođači koje smo testirali su pokazali napredak u preciznosti slike i smanjenju grešaka u bojama i ove godine doista možemo reći kako je kvaliteta slike koju nude moderni televizori jako dobra i nužno ne zahtijeva kalibraciju. Prošle godine je također bilo solidnih rezultata među mnogim modelima i kada mimo specifičnih testova usporedimo kvalitetu s najnovijim modelima, dobivamo razlike koje nisu značajne i bez usporedbe modela A i modela B teško da razlike možemo nazvati značajnima da bi opravdale višu cijenu nove generacije. Jasno, ovdje prvenstveno gledamo kvalitetu prikaza, dodatnih značajki se ne dotičemo.

3D prikaz je iz svoje prve generacije 2010. godine u 2011. godini pokazao veća poboljšanja, uz dolazak polarizacijskog 3D-a kao i više nego solidne alternative. Ove godine razlike u kvaliteti 3D prikaza se nisu mijenjale i u globalu ostale su na istoj razini kao i prošle godine. Glavna novost jest početak standardizacije aktivnih 3D naočala tako da modeli različitih proizvođača rade na različitim televizorima.

Sve u svemu, ukoliko birate televizor u prvom redu na osnovu kvalitete slike, nemojte zanemariti prošlogodišnje modele.

Aktualni trendovi: Smart TV i 3D TV

Ako ne pratite tržište televizora i pripadajuće opreme, dolazak u trgovinu će vam vrlo brzo biti usmjeren na pojmove “Smart TV” i “3D TV” kao trendove koji su danas na snazi. Smart TV ili “Pametan TV” nije televizor s kojim ćete se nadmudrivati u partiji šaha, niti onaj koji će vam čitati misli i prema njima prikazivati sadržaje (to možda dođe jednog dana), već se radi o modelu koji ima pristup internetu putem posebnih aplikacija, a koje mogu uključivati i otvoreni internet pretraživač kojim možete pristupiti bilo kojoj stranici. Smart TV modeli posjeduju i mogućnost reprodukcije različitih audio, video i slikovnih materijala bilo putem memorija i tvrdih diskova koje možete spojiti putem USB sučelja na televizor, bilo putem lokalne kućne mreže (LAN) gdje pristupate podacima koji su pohranjeni na računalu ili kućnom serveru (NAS). Ukoliko posjedujete mobilni telefon nove generacije (smartphone) ili tablet računalo, putem specifičnih aplikacija možete upravljati televizorom u istoj maniri kao i s originalnim daljinskim upravljačem, pa čak i naprednije – virtualna tipkovnica na zaslonu mobitela olakšati će unos teksta pa će i pretraživanje interneta i ispunjavanje formi biti jednostavnije. Određeni proizvođači nude aplikacije kojima se može multimedijalni sadržaj poslati s mobitela na veliki zaslon televizora, a također je moguće napraviti isto i u drugom smjeru pa primjerice TV program prebaciti na zaslon mobitela. Sve značajke koje se tiču interakcije s mobilnim telefonom zahtijevaju da isti bude povezan bežično na lokalnu mrežu u kojoj se nalazi i televizor, što danas nije ograničavajući faktor obzirom na broj bežičnih routera koje isporučuju davatelji internet usluga.

Smart TV funkciju susrećemo na modelima srednje i visoke klase, dok modeli nižih klasa obično nisu opremljeni navedenim funkcijama. Ulazni modeli (low end) danas posjeduju USB priključke putem koji je moguće povezati USB memoriju ili vanjski tvrdi disk, te gledati filmove, slušati glazbu i pregledavati fotografije bez potrebe za dodatnim uređajem.  Osim za reprodukciju, pojedini modeli s ugrađenih USB sučeljem mogu i snimati i pauzirati TV program, što je praktično jer izuzima potrebu za nabavom zasebnog snimača.

3D mogućnost ne treba posebno predstavljati, danas se 3D može susresti u mnogim kino dvoranama, na igraćim konzolama i mobitelima, a navedeni pojam se koristi i kod proizvoda bijele tehnike (npr. kod perilica rublja), te na kozmetičkim proizvodima. 3D TV označava televizor koji ima mogućnost prikazivanja materijala na takav način da isti stvori dojam trodimenzionalnog prostora kada se gleda s odgovarajućim naočalama, a koje se nazivaju 3D naočale. Svi televizori koji su dostupni na našem tržištu pa i šire zahtijevaju 3D naočale da bi se 3D efekt mogao vidjeti – u suprotnom je slika mutna i ovisno o intenzitetu trodimenzionalnosti posve negledljiva. Na tržištu se danas nude dva osnovna tipa  3D-a: aktivni i polarizacijski (poznat još kao i pasivni). Osnovna razlika jest u načinu na koji se prikazuje slika na ekranu, no ono što će svatko prvo uočiti jesu 3D naočale potrebne za gledanje 3D materijala. Aktivni modeli zahtijevaju naočale koje moraju biti napajane kako bi funkcionirale – obično se u njih ugrađuju akumulatori što se pune putem klasičnog USB-a ili kompaktne plosnate baterije kao u pojedinim tipovima satova, a koje je potrebno zamijeniti nakon određenog broja sati rada. S druge strane, polarizacijske naočale kakve su danas prisutne u većini kino dvorana ne zahtijevaju nikakvu elektroniku za svoj rad, već se oslanjaju na različitu polarizaciju svjetlosti koju propušta jedna, odnosno druga leća. Zbog toga što aktivni 3D prikaz naizmjenično propušta sliku za jedno pa za drugo oko, slika je najveće rezolucije i po oštrini na razini 2D prikaza bez naočala. Polarizacijski prikaz zbog svoje prirode propušta polovicu informacija u jedno, a drugu polovicu u drugo oko i zbog toga ga karakterizira lagana nazubljenost koja se očituje kroz horizontalne linije crne boje u slici. Iako ovo zvuči kao nešto što može jako umanjiti kvalitetu prikaza, treba istaknuti kako je gubitak informacija mali zbog toga što se u 3D-u okomite informacije gotovo da i ne mijenjaju kada ih dvije razmaknute kamere snimaju – ono što se mijenja jest vodoravna rezolucija, a koja nije toliko narušena polarizacijom slike. Kroz brzu izmjenu slika ljudski mozak povezuje informacije za oba oka i dobiveni rezultat je slika bez jasno izraženih nedostataka i smanjene oštrine.

Valja istaknuti kako 3D televizori bez ikakvih problema mogu prikazivati normalne 2D sadržaje i to bez obzira koriste li aktivnu ili polarizacijsku tehnologiju.

Ako ste ikada u trgovini stavili aktivne 3D naočale na lice, vjerojatno ste uočili kako okolno osvjetljenje titra, a isto se događa i sa slikom na ekranu, prvenstveno onom bijele boje i u dinamici. Ovo je jedan od nedostataka aktivne tehnologije, a koja značajnije titra u odnosu na polarizacijsku, zbog čega je pasivni 3D i stekao toliko poklonika otkako se pojavio 2011. godine. Aktivni 3D također ima izraženiju dvostruku sliku, odnosno stvaranja obrisa informacija koje su namijenjene drugom oku. Ova nesavršenost se jasnije vidi kod LED LCD modela nego kod plazmi. Prednost polarizacijskog 3D-a su i u većem broju naočala što se prilažu uz televizore, te u nižoj cijeni za dodatne primjerke. Aktivne 3D naočale su  barem četiri puta skuplje od polarizacijskih modela, a sami su proizvođači kroz plasiranje međusobno nekompatibilnih modela i promjenom načina komunikacije tokom 2012. godine (u cilju standardizacije) dodatno zakomplicirali kupovinu. Osim toga, uz mnoge aktivne 3D televizore uopće ne dolaze 3D naočale tako da korisnik zapravo kupuje 3D-ready model koji zahtijeva dodatnu investiciju ako želi gledati takve sadržaje.

Aktivni 3D – ukratko:

Prednosti: Pruža sliku pune oštrine, 3D efekt vidljiv i kod gledanja s vrlo male udaljenosti.

Nedostaci: Titranje slike,  dvostruka slika (crosstalk), 3D naočale je potrebno puniti i paliti prije korištenja, cijena dodatnih naočala značajno viša od polarizacijskih

Aktivni 3D nude: Panasonic, Samsung, Sony, Toshiba, Sharp, Philips i Grundig

Polarizacijski 3D – ukratko:

Prednosti: Mirna slika bez titranja i dvostruke slike, jednostavnost korištenja i mala cijena dodatnih naočala

Nedostaci: Horizontalne linije u slici, dvostruka slika kod gledanja iz većeg okomitog kuta i male udaljenosti

Polarizacijski 3D nude: LG (Cinema 3D modeli za 2011. i 2012.), Philips (Easy 3D, 2012. samo na serijama 4xxx i 6xxx, 2011. na serijama 7xxx i DesignLine) i Panasonic (ET5 serija)

 

Savjeti za kupovinu televizora

U nastavku dajemo nekoliko savjeta na koje valja obratiti pažnju prilikom kupovine televizora.

LCD ili plazma – što odabrati?

Na tržištu postoje dva osnova tipa televizora – LCD-i i plazme, svaki sa svojim prednostima i nedostacima. Broj LCD televizora je veći na tržištu i nude se u širem rasponu dijagonala – od onih veličina PC monitora pa do većih od 2 metra u dijagonali. Plazme se proizvode samo u veličinama od 42″ (106 cm) i većim, tako da ukoliko ste ograničeni s prostorom i ne možete ugraditi televizor veći od 40″, plazme ne dolaze u obzir. I plazme i LCD-i mogu pokazati odličnu kvalitetu slike kako kod standardnog tako i kod HD materijala, a što se funkcionalnosti tiče, tu su također podjednake. Postoje odlično opremljene plazme sa svim modernim Smart TV funkcijama i naprednim oblicima upravljanja, te istim tipovima priključaka, tako da se i na njih može povezati bilo koji linijski uređaj ili računalo i koristiti za najrazličitije zadaće. U odnosu na plazme, LCD televizori su bezbrižniji za korištenje jer kod njih zadržavanje slike koja je dugo bila na ekranu gotovo da i ne postoji. Zbog toga su LCD-i broj jedan izbor ukoliko planirate povezati računalo na televizor i provoditi mnogo vremena sa statičnim kadrovima koji bi na plazmi mogli ostaviti tragove. Valja napomenuti kako tragovi nisu trajni i svi proizvođači plazmi (Panasonic, Samsung i LG) su uložili napore kako bi ih smanjili kod novih modela, no pojava i dalje postoji. Za razliku od LCD-a koje od prvog dana možete koristiti na kojim god postavkama željeli, kod plazmi se to ne preporučuje prvih 200 do 300 sati. U tom periodu se plazma panel razrađuje i potrebno je to odraditi na manje intenzivan način od onoga što nudi primjerice dinamičan (Dynamic) predložak slike, a također valja obratiti pažnju da sadržaji koji se gledaju budu preko cijelog ekrana, bez crnih rubova i logotipa. Iako se ovo striktno ne navodi u uputama, a proizvođači poput Samsunga ističu kako njihove plazme ne zahtijevaju uhodavanje, ipak se preporučuje na početku obratiti pažnju na parametre slike za kvalitetniji vijek televizora.

LCD-i imaju manju potrošnju u odnosu na isti model plazmi, te mogu dati sliku veće svjetline što ima prednosti kod gledanja u jako osvijetljenom ambijentu. Osim toga, plazme koriste staklo na svojim zaslonima te reflektiraju više ambijentalnog svjetla nego LCD-i koji mogu imati mat zaslon koji je u ovom segmentu daleko uspješniji. Iako pojedini modeli plazmi posjeduju filtere protiv refleksija (tzv. AR filter), on je dostupan tek kod modela visoke klase, no opet nije superiorniji od mat zaslona na LCD-ima. Zbog tih razloga je iskustvo gledanja na plazmama bolje u uvjetima slabog osvjetljenja, primjerice u potpunom mraku. Plazme tokom rada mogu proizvoditi šum koji ovisi o sadržaju koji prikazuju i veličini dijagonale, no isti se ne čuje tokom gledanja u uobičajenim uvjetima. Ipak, LCD-i su u ovom segmentu bolji i ako proizvode šum, on je značajno manje glasnoće. Kod plazmi se također mogu uočiti titravost na površinama različitih svjetlina i kod dinamike, što je pojava koja se naziva dithering, a nastaje zbog toga što plazma ne može prikazati sve nijanse boja bez da konstantno ne mijenja parametre između dvije nijanse koje može prikazati. Moguće je uočiti i posterizaciju, odnosno grublje nijansiranje od onoga što je zapisano u originalnom materijalu.  LCD-i u ovom segmentu nemaju problema i prikazuju sliku potpuno mirnu i bez titranja. Titranje koje je neovisno od gore spomenute pojave se može uočiti na plazmama, posebno na površinama velike svjetline, dok to kod LCD-a nije slučaj čak i kod modela što koriste skenirajuće pozadinsko LED osvjetljenje da bi smanjili zamućenja u prikazu.

Plazme generalno postižu bolje rezultate kada su prikaz crne boje i oštrina slike u pitanju i imaju odličan kut gledanja. Realistična crna boja daje bolji kontrast slici tako da se pri gledanju u zamračenom ambijentu nesavršenosti pozadinskog osvjetljenja kao kod LCD-a ne mogu vidjeti, a zbog toga što svaki piksel ima svoje osvjetljenje, negativnih pojava poput kreiranja svijetlijih obruba ili varijacija u svjetlini nema. Iako su LCD-i s različitim metodama otišli daleko i danas su u stanju prikazati odličnu rezoluciju u pokretu bez zaglađivanja pokreta, kod ulaznih modela bez 100 Hz ili većeg osvježavanja zamućenja su prisutna, dok je i kod najpovoljnijih plazmi oštrina u dinamici mnogo bolja.

Unatoč navedenim prednostima i nedostacima, plazme imaju veliku prednost kod modela ulazne i srednje klase, a gdje daju performanse koje su bolje od LCD modela podjednake cijene.

Kako odabrati dijagonalu televizora na osnovi udaljenosti s koje ćete ga gledati?

 

Postoje mnoge metode po kojima se može odrediti idealna udaljenost od televizora, neke od njih smo i ovdje na stranici svjevremeno navodili. Nakon brojnih televizora koje smo imali prilike koristiti i testirati, zaključili smo kako je idealna veličina dijagonale dva do tri puta manja od udaljenosti s koje ćete televizor gledati. Primjerice, ako kupite televizor dijagonale 40″, odnosno 102 cm, optimalna udaljenost za sjedenje iznosi od 2 do 3 metra, a ako je televizor dijagonale 47″ (119 cm), tada računajte na udaljenost od 2.5 pa do 3.5 metara. Variranje u udaljenosti ovisi o tome što ćete pretežno gledati – ako su to HD materijali onda udaljenost neka odgovara dvije veličine dijagonale, a ako je TV program i DVD-i onda tri.

Dvojite između dvije dijagonale? Odaberite onu veću (ili još veću)!

Unatoč dolasku 3D-a, interneta i raznih mogućnosti upravljanja, kod odabira televizora važan kriterij i dalje ostaje – njegova veličina. HDTV je svojim dolaskom približio dojam kino dvorane velikim dijagonalama ekrana, a koje su značajno veće od onih koje smo gledali na CRT televizorima. Imati ekran dijagonale veće od jednog metra danas više nije luksuz već normalna pojava.

Ovisno o budžetu, kupci obično dvoje između dvije dijagonale, “veće” i “manje”. S jedne strane žele televizor na kojem će moći ugodno gledati, te se boje da bi na prevelikom modelu bilo teško pratiti što se sve prikazuje na zaslonu. Strah je dodatno pojačan ukoliko se u trgovini prikazuje program standardne rezolucije, a koji na većoj dijagonali izgleda manje oštar nego na manjoj zbog čiste fizičke veličine osnovnih elemenata slike (piksela).

Jedno je sigurno kod novih televizora – oni su namijenjeni prikazivanju materijala velike rezolucije (HD), a kada se tako detaljna slika prikazuje, ona jednostavno priziva gledatelja da joj se približi kako bi mogao vidjeti sve detalje. Obzirom da je HD materijala sve više, te da se može i TV program polako pratiti u HD rezoluciji, kada dvojite između dvije dijagonale i ukoliko imate prostora u dnevnom boravku – odaberite veću dijagonalu. Za početak – 4:3 format se i dalje emitira na mnogo programa pa ako ga “suzite” da bude proporcionalan, slika neće prekrivati čitav ekran i biti će manja.  Zatim, zbog toga što mi možemo razabrati više detalja kada se približimo promatranom objektu, slika HD rezolucije se iz veće udaljenosti može doimati poput one standardne rezolucije, stoga valja ili smanjiti udaljenost ili povećati dijagonalu. Dnevni boravci su obično postavljeni prije no što se televizor u njih smjesti, stoga će veličina ekrana odrediti hoćete li detalje jasno vidjeti ili će biti premaleni.

Kupujte po modelima, a ne po imenima proizvođača

Garancija dobre kupovine svakako jest širi pogled na ponudu od zacrtanog držanja za jednog ili dva proizvođača. Vremena su se promijenila i stalno se mijenjaju, proizvođači koji su se nekada smatrali nedovoljno dobrima danas su vrlo konkurentni i nude više od slike i mogućnosti nego oni koji su nekada bili pojam izvrsnosti. Jasno da određene simpatije svatko od nas ima prema proizvođaču A, te da na njega više obraća pažnju nego prema proizvođaču B, no prije kupovine provjera što nude ostali u istoj (ili nižoj) cjenovnoj klasi može donijeti bolju kvalitetu slike u dnevni boravak, te ostaviti deblji novčanik.

Prije kupovine pročitajte recenzije i vodiče za kupovinu

Opremljeni brzim internetom i pametnim telefonima, danas svatko zainteresiran može prije kupovine ili u samoj trgovini “skočiti” na internet i pogledati što se za pojedini model govori, ima li posebnih nedostataka i koje su njegove alternative. Recenzije kakve objavljuje HD Televizija i srodne stranice na hrvatskom i stranim jezicima možda sadrže i previše informacija o pojedinim segmentima slike, no mogu pomoći da idući puta u trgovini obratite pažnju na detalj kojeg možda niste bili svjesni – primjerice refleksija svjetlosti ili titranja aktivnih 3D naočala.

Ne očekujte od Smart TV-a iskustvo surfanja i korištenja kao na računalu

Da, Smart TV je veliki hit i šareni izbornici s nizom aplikacija mogu djelovati privlačno, no realnost jest kako modernim televizorima i dalje nedostaje procesorske snage i optimiranosti da bi sve zadaće odrađivali kao računala. Iako pojedini modeli posjeduju dvojezgrene procesore i omogućuju “skakanje” s jedne aplikacije na drugu, učitavanja su i dalje česta, a same aplikacije često nedovoljno dobre kvalitete da bi duže bile zanimljive. Internet pretraživači tek na pojedinim modelima podržavaju Flash objekte i mogu prikazati (gotovo) sve stranice koje poželite otvoriti, dok na ostalima se pojedini objekti neće učitati – ako je u Flashu cijela stranica napravljena tada ju nije moguće pregledati. Bez obzira na to, čak i uz povezanu tipkovnicu i miša, stranice se učitavaju sporije nego na računalu i znaju trzati tokom skrolanja, tako da je ovo jedan od segmenata Smart TV platforme koji će se dodatno optimirati u narednim godinama.

Ne trošite previše novaca na kabele za povezivanje

HDMI kabel je sve što vam je potrebno za povezivanje novog televizora i ostalih komponenata poput DVD i Blu-ray reproduktora, A/V receivera, digitalnih prijamnika i modernih prijenosnih računala. Osim što je jedini sposoban prenositi punu HD razlučivosti i 3D, također provodi i najmodernije formate zvuka (puput Dolby TrueHD-a i DTS HD Master Audia). Najbolje od svega jest što kvaliteta prijenosa ne ovisi o cijeni, tako da ćete iste performanse dobiti bilo da kupite najpovoljniji ili najskuplji kabel – pod uvjetom da mu je duljina manja od 5 metara. Kako se obično koriste duljine od 2 metra za povezivanje, HDMI kabel možete kupiti i preko interneta ili gdje ga god pronađete po povoljnoj cijeni. Istraživanje kvalitete HDMI kabela možete pročitati u zasebnom članku.

Na kraju ovog vodiča, svima želimo mnogo vrhunske slike i dobre zabave uz novi televizor, bez obzira koji odabrali!

Copyright HD Televizija 2012., sva prava pridržana. Tekst i slike nije dozvoljeno kopirati bez prethodnog dopuštenja.