Naslovnica » Vodiči » Tutorijali/upute » Nesavršenosti slike digitalne televizije

Nesavršenosti slike digitalne televizije

  1. Uvod – nastavak
  2. Nesavršenosti


1. Efekt roja mušica (eng. Mosquito Noise)

Iza imena koje je bliže animalnim znanostima nego digitalnim uređajima krije se jedna od najčešćih smetnji koju se najlakše može uočiti kod gledanja digitalne televizije standardne rezolucije na HDTV-ima. Efekt se najčešće može vidjeti oko objekata u pokretu, a svojom stalnom promjenom položaja piksela slike dobio je i svoje ime jer podsjeća na roj mušica koje stalno titraju u prostoru.

Faktor uočavanja: generalno, na zaslonima pune HD rezolucije se mnogo jasnije mogu uočiti kod prikaza SD signala, kao i s porastom veličine dijagonale.

Najčešći primjeri: oko igrača u nogometu/košarci ili nekom drugom sportu, oko dijagonalnih linija koje se pomiču (primjerice bijele trake na nogometnom travnjaku ili na rubu staze u Formuli 1), te oko objekata koji se kreću po kadru.

Metode otklanjanja: smanjenjem oštrine slike (eng. sharpness) i gašenjem značajki koje na umjetan način stvaraju oštriju sliku kreirajući obrube oko objekata – kako oko onih koji pripadaju izvornoj informaciji, tako i oko rezultata kompresije. MPEG NR (Noise Reduction) također može pomoći, no pripazite da slika ne postane suviše mekana, a detalji izgubljeni.

2. Pojava blokova (eng. blocking)

MPEG video materijali su izgrađeni iz blokova od kojih svaki može biti sažet (kompresiran) na drugom stupnju vrijednosti. MPEG funkcionira tako da uspoređuje više okvira slike i izbacuje duple regije slike u uzastopnim prikazima kako bi se uštedjelo na propusnosti. Drugim riječima, od 25 slika koje se trebaju prebaciti na kraju se prebace samo one informacije koje su se promijenile, što za rezultat ima pojavu blokova koji mogu biti više ili manje uočljivi ovisno o kadru. Najbolji primjer pojave blokova su scene u kojima se u cijelom kadru događaju brze promjene, primjerice vaterpolo, vatrometi ili proslave s konfetima. Iako su MPEG standardi rađeni tako izbace sve nepotrebne informacije koje ljudsko oko neće uočiti, kod dinamičnih kadrova se često može uočiti ova nesavršenost. Tako primjerice kod vaterpola možete vidjeti uzorak blokova na igračima i vodi, a također se i ostatak kadra dodatno zamuti, pa tako i statična tablica s rezultatom postaje mutna.

Faktor uočavanja: ovisno o sadržaju koji se gleda, blokovi mogu biti više ili manje uočljivi. Generalno, što su scene mirnije to su blokovi manje izraženi.

Najčešći primjeri: sportski sadržaji su mnogo intenzivnih promjena u svakom kadru (vaterpolo), dokumentarni filmovi u kojima se obrađuju brze rijeke, potoci, kiša itd.

Metode otklanjanja: MPEG NR funkcija koju možete pronaći u video izbornicima dobar je alat za redukciju ovakvih smetnji, premda pripazite jer prevelika vrijednost može značajno omekšati čitav kadar.

3. Nazubljenost linija (eng. jaggies, aliasing)

Do pojave nazubljenih linija u prikazu dolazi zbog povećanja SD rezolucije na zaslon mnogo većeg broja piksela, a koji može biti jasnije izražen kod isprepletenih (eng. interlaced) materijala. Nazubljenost ovisi o veličini ekrana, ali isto tako i o ugrađenom procesoru koji može biti u stanju bolje ili lošije interpolirati stepeničaste strukture kakve linije i obrubi mogu posjedovati.

Faktor uočavanja: generalno, na zaslonima pune HD rezolucije se mnogo jasnije mogu uočiti kod SD signala, kao i s porastom veličine dijagonale.

Najčešći primjeri: Dobar primjer izrazito uočljive nazubljenosti je popularna sapunica 1001. Noć, a koja se emitira na RTL Televiziji. Bez obzira što bi uzrok (snimka originala ili proces prilagodbe za naše tržište), jak stepeničasti efekt duž cijelog kadra je izražen čak i na HDTV-ima koji solidno otklanjaju nazubljenost.

Metode otklanjanja: slično kao i kod efekta roja mušica, smanjenjem oštrine slike (eng. sharpness) i gašenjem značajki koje na umjetan način stvaraju oštriju sliku kreirajući obrube oko objekata i time dodatno naglašavaju tu nesavršenost.

4. Posterizacija (eng. posterization)

Posterizacija je pojava regija istog tona ili boje na digitalnim slikama i video materijalima. Do nje može doći kada prijamnik pokuša izgladiti sliku nakon dekompresije, a vidljiva je kako kod LCD-a, tako i kod plazmi. Zbog načina rada plazmi posterizacija može biti izraženija, posebno na krupnim kadrovima ljudskih lica.

Faktor uočavanja: ovisno o sadržaju i veličini dijagonale može biti više ili manje izražena. Izraženija kod plazma zaslona.

Najčešći primjeri: na kadrovima gdje se svjetlost blago smanjuje (npr. zalazak sunca, tamniji uglovi prostorija), na licima ljudi itd.

Metode otklanjanja: do izraženije posterizacije može doći ukoliko su neke od agresivnijih postavki na televizoru uključene (razna pojačanja boja, agresivno postavljena Nijansa/Hue), kao i ukoliko skala nijansi nije ujednačena duž spektra. Korištenje najneutralnih predložaka slike (Kino/Cinema, THX, ISF) bi trebali minimirati ovu pojavu.

5. Izgubljeni okviri slike, pucanje slike (eng. signal dropouts)

Uvriježeno je bilo mišljenje kako digitalno emitiranje funkcionira po principu prekidača, a ne fuzzy logike kao njegova preteča, analogno emitiranje. Međutim, situacija ipak nije takva i uslijed nestabilnosti prijama može doći do izraženijih raznobojnih blokova na mjestima gdje informacije nisu bile obradive, odnosno može doći do pojave posve crnog ekrana ukoliko prijamnik uopće ne može procesirati veću količinu informacija. Kod analognog emitiranja slabiji prijam je rezultirao gubitkom boja i pojavom popularnog “snijega”, no sama glatkoća izvođenja programa se nije mijenjala, čemu ako pridodamo glatku reprodukciju zvuka dolazimo do zaključka kako analogni signal slabije snage nije bio posve neupotrebljiv, već itekako iskoristiv.

Faktor uočavanja: problemi koji utječu na glatko izvođenje programa su najuočljiviji i ukoliko su većeg intenziteta nužno ih je što prije otkloniti ponajprije ugađanjem položaja antene.

Najčešći primjeri: ove smetnje nisu ovisne o sadržaju koji se emitira, premda možemo zaključiti da mogu biti istaktnutije na programima veće propusnosti podataka.

Metode otklanjanja: potrebno je provjeriti kućnu antensku instalaciju, usmjeriti antenu u pravom smjeru i to tako da bude okomita na smjer najbližeg odašiljača odnosno lokacije koja vam najviše odgovara.

6. Šum u prikazu (eng. noise)

Iako je pojava šuma u prikazu u prvom redu ovisna o kvaliteti snimke i post produkcije, ovu nesavršenost se putem kontrola modernih televizora također može minimizirati. Šum možemo definirati kao titranje piksela na podlogama određenih boja i nijansi, a generalno je izraženiji kod snimki detalja u sjenama, scenama u kojima se pojavljuje magla, oblaci itd. Kod plazma zaslona je šum moguće vidjeti češće nego na LCD-ima zbog načina na koji plazme funkcioniraju, te ga je zbog toga gotovo nemoguće posve izbjeći. Kao i ostale nesavršenosti u prikazu, tako je i šum izraženiji što je veća dijagonala i razlika u broju piksela informacije i zaslona na koji se trebaju prilagoditi.

Faktor uočavanja: što je veća dijagonala ekrana to je šum lakše primijetiti. Za razliku od efekta roja mušica, šum se manifestira mnogo bržim titranjem piksela koji se mnogo bojom ne razlikuju od pozadine na kojoj se nalaze, no samo njihovo titranje uzrokuje njihovo zapažanje.

Najčešći primjeri: noćne snimke, snimke objekata u sjeni, scene s maglom, oblacima itd.

Metode otklanjanja: šum je moguće smanjiti ugađanjem Noise Reduction funkcije na HDTV-ima, a koja ovisno o proizvođaču i modelu može pokazati bolji ili lošiji rezultat. Generalno se savjetuje koristiti ovu funkciju na Low ili eventualno Medium, ovisno o tome koliko vas ometa u gledanju

7. Efekt ispreplitanja/češlja (eng. interlacing effect, combing)

 

Digitalno se emitiraju polja parnih i neparnih horizontalnih linija, njih ukupno 50 u sekundi, te se zbog vremenske razlike u njihovom prikazu mogu pojaviti titrave linije ili obrisi brzih objekata s uzorkom koji podsjeća na iglice klasičnih češljeva. Kod modernih televizora do problema može doći ukoliko ne prolaze potrebne kadence (2:2 kod 25 sličica u sekundi za PAL standard, 30 sličica za NTSC), kao i ukoliko algoritmi zaduženi za prilagođavanje rezolucije nisu dobro riješeni. Kod televizora unazad nekoliko godina implementacija ovih algoritama je na dovoljno visokom nivou da se efekt češlja gotovo nikada ne može uočiti, tako da ovu nesavršenost možemo ubrojiti među najmanje problematične.

Faktor uočavanja: moguće ga je jasno uočiti kod televizora koji loše barataju 2:2 kadencama isprepletenog signala, no kod velike većine televizora teško da će se uočiti

Najčešći primjeri: generalno vrlo brze scene, no može se uočiti i kod statičnih ovisno o televizoru

Metode otklanjanja: “Film mode” opcija kod modernih televizora može utjecati na kadence filmskih i video materijala, no obzirom na viđene performanse modela unazad dvije do tri godine, brige oko ove nesavršenosti nema.

Ukratko, digitalno emitiranje donosi razne nesavršenosti, no uz malo truda moguće je većinu njih reducirati na prihvatljivu razinu. Nadamo se da nakon ovog članka nećete umjesto sadržaja početi gledati nesavršenosti digitalne slike!

Copyright 2011. HD Televizija. Sva prava pridržana.

Tekst nije dopušteno kopirati ili reproducirati u bilo kojem obliku bez dozvole.

  1. Uvod – nastavak
  2. Nesavršenosti


O Darko Hlušička - Darco

Osnivač i glavni urednik HD Televizije. Licencirani ISF kalibrator (Level II). Veliki ljubitelj tehnologije koja ga danas očarava jednako kao i kada je po prvi puta pokrenuo .exe datoteku u DOS-u u 90-im godinama prošlog stoljeća. Uživa slušajući filmsku glazbu.

8 komentara

  1. “Nadamo se da nakon ovog članka neaete umjesto sadržaja početi gledati nesavršenosti digitalne slike!”
    U pravu si Darko. Mi bi svi sada željeli savršenu sliku i tražimo greške tamo gdje ih i nema,”polazim od sebe”.I zato au nastojati uživati u svemu boljemu što mi moj novi TV pruža od staroga CRT.

  2. Odličan članak

  3. Ja imam malo drugačiji problem na mom Philips LCD televizoru (klasični, 82 cm). Za vrijeme Dnevnika i općenito večernjih emisija uživo, svaki prijelaz na slici dobiva jako crnu konturu. Ljudska lica izgledaju kao da imaju 10cm duboke bore.

    Kao ilustraciju, pogledajte ovu vašu stranicu, prva slika na vrhu gdje ove cure pjevaju. Pogledajte donju lijevu polovicu slike gdje se vidi noga najbliže pjevačice. Možete vidjeti kako duga crna crta odvaja nogu od pozadine. E, takve crne konture su posvuda na mojoj TV slici. Slova izgledaju kao da ih je netko flomasterom pojačao. Obrisi lica i likova na ekranu su svi “pojačani flomasterom”. Da je to analogna slika bilo bi mi jasno, ali slika je digitalna.

    To se obično pojavljuje navečer, recimo za vrijeme Dnevnika TV Nove u 19:15. Ali kad gledam Vijesti u podne (HRT) onda nema problema. Također, filmovi imaju dobru sliku u svako doba dana i noći.

    Da li možda program uživo ima nižu kvalitetu kad se emitira navečer?

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena. Označena polja su nužna *

*