Članak: Prvih 200 “plazmatičnih” sati

Za misljenje o uhodavanju u rad prvih 200 sati plazme pitali smo našeg cijenjenog kolegu Mytbytea njegovo mišljenje. Evo prenosimo njegov stav o prvih 200 sati kojeg se nadamo da ćete se i vi pridržavati!

PRVIH 200 “PLAZMATIČNIH” SATI

by Mytbyte

Među mnogim legendama koje su okruživale plazma tehnologiju, poput “urezivanja” statičnih slika ili punjenja panela “plinom” svakih nekoliko godina, može se naći i ona o “uhodavanju” plazma ekrana. I dok se vode rasprave oko toga koliko brzo i u kojim slučajevima će se slika na plazma ekranu “zapeći”, čini se da se oko toga da li plazmu treba puniti plinom te da li je treba uhodavati svi slažu: puniti je ne treba, ali uhodavati je svakako treba.

Premda se opis proces uhodavanja plazme pojavljivao još u uputstvima za uporabu prvih generacija plazmi, proizvođači danas ne smatraju za shodno upozoriti na potrebu blagog postupanja sa plazmom u prvih 200 sati njezina života. Dapače, većina plazmi iz tvornice dolazi sa kontrastom na visokih 80-tak postotaka te na dinamičkim postavkama. Kada bismo bili zlobni mogli bismo u ovome prozrijeti “tihi” trik proizvođača kojemu je u krajnjem slučaju u interesu da plazma kraće traje kako bi nam mogao što prije prodati novu.
Uhodavanje plazme zahtijeva malo strpljenja i, zapravo ne mnogo odricanja. Najvažnija je stvar da postavke za svjetloću (brightness) i kontrast ne bi smjele prelaziti 50% maksimalne vrijednosti. Također je važno da globalni mod slike ne bude postavljen na postavku “dinamično” (dynamic) jer je to mod koji automatski mijenja kontrast i svjetloću prema sadržaju slike što je potpuno kontraproduktivno ako želimo poštediti plazmu napora u prvih 200 sati.
Kako je pri uhodavanju važno da svi pikseli na plazma panelu stare otrpilike jednakom brzinom, treba u tih prvih 200 sati izbjegavati gledanje programa u 4:3 modu kod kojeg plazma sa strane stavlja crne ili sive okomite trake. Sasvim je logično da će se osvjetljeni (aktivni) pikseli u sredini ekrana uhodavati brže od crnih ili sivih na rubovima što može u kasnijem životu plazme dosvesti do očite razlike u osvjetljenosti piksela. Zapravo je poželjno da se 4:3 programi i nakon procesa uhodavanja gledaju na postavci “just” tako da slika ispunjava cijeli ekran, te će plazma tako dulje vremena biti u vrhunskoj formi. Također, u početku treba izbjegavati gledanje u dugom slijedu filmova koji su duži od 16:9 formata a što se prvenstveno odnosi na cinemascope format (2,35:1), dakle skoro svaki američki film. Prikazivanje statične slike poput plazminih vlastitih menija, menija eksternog uređaja ili statične slike s računala ili igrače konzole na period dulji od sat vremena je nepreporučljivo.

Naravno, 200 sati suzdržavanja od uživanja u novom televizoru zna biti nepodnošjivo ali ovdje treba zapamtiti jednu stvar: postavke parametara slike na 50 – 60% su ujedno i korektne postavke na kojima se mora gledati pravilno kalibrirana plazma. Sve osjetno preko toga ionako će rezultirati lošom i neprirodnom slikom. Za slučaj da iščekivanje postane zaista nepodnošljivo, postoji jedan trik kojim se može brže “pregrmiti” tih 200 sati. Treba samo naći neugođeni analogni kanal na kojemu ide “snijeg” te ostaviti televizor da radi preko noći . Na taj način će se plazma, uz redovito dnevno gledanje, uhodati “već” za 15-tak dana.
Eto, ovo su bili neki naputci koji bi trebali osigurati da plazma služi dugo i kvalitetno. Ako netko smatra da je ovdje ipak riječ samo o urbanoj legend, neka se zapita je li zaista siguran da želi iskušavati tu teoriju upravo na svojem skupocjenom televizoru?…